Informacja

Drogi użytkowniku, aplikacja do prawidłowego działania wymaga obsługi JavaScript. Proszę włącz obsługę JavaScript w Twojej przeglądarce.

English (EN)·Polski (PL)·Yкраїнський (UK)
Przejdź do strony domowej biblioteki Centralna Biblioteka Wojskowa Link otwiera się w nowym oknie Logo biblioteki Prolib Integro - strona głównaCentralna Biblioteka Wojskowa

Wyszukujesz frazę "srpska književnost" wg kryterium: Temat

  Lista filtrów
Wyrównaj
    Wyświetlanie 1-3 z 3
    Tytuł:
    Przekłady literatury serbskiej w Polsce w latach 2007—2013
    Prevodi srpske književnosti u Poljskoj u razdoblju od 2007. do 2013.
    Translation of Serbian literature in the period from 2007 to 2013
    Autorzy:
    Małczak, Leszek
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/487141.pdf
    Data publikacji:
    2014-07-01
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    literatura tłumaczona
    literatura serbska w Polsce
    recepcja
    prevodna književnost
    srpska književnost
    recepcija
    translation literature
    Serbian literature in Poland
    reception
    Opis:
    U razdoblju od 2007. do 2013. godine prevedeno je tridesetak knjiga, većinom u pitanju su zbirke pjesama. Zabilježena je slaba emisija prevoda u časopisima. Broj prevoda knjiga je veliki ali recepcija srpske književnosti i kulture slaba. Put je srpske književnosti u Poljskoj otežan zbog ratova koji su pratili raspad druge Jugoslavije za vreme kojih je imidž Srbije stradao. Posle pada komunizma književne veze zavise od inicijative pojedinih osoba, nekadašnja državna institucija prevodne književnosti doživela je privatizaciju.
    There were translated about thirty books of Serbian literature in the period from 2007 to 2013, most of them were books of poetry. There were little number of translations in the literary magazines and journals. The number of translations is quite big but the reception of Serbian literature and culture was weak. The wars which accompanied the decay of the Second Yugoslavia has had big negative influence on the reception of Serbian literature and culture. Nowadays, after the fall of communism, literary contacts depend on initiative of individuals, the institution of translation literature has gone through the process of privatization.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2014, 5, 2; 141-149
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Gender-Translation-Gap: Die Kategorie Geschlecht als Faktor beim Transfer (post-)jugoslawischer Literatur ins Deutsche
    Gender Translation Gap: The Category of Gender as a Factor in the Transfer of (Post)Yugoslavian Literature into German
    Gender Translation Gap: Rodna kategorija kao faktor u transferu (post)jugoslavenske književnosti na njemački jezik
    Autorzy:
    Messner, Elena
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/25189941.pdf
    Data publikacji:
    2022
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    prijevod
    gender
    bosanska, srpska, hrvatska književnost 1992— 2012
    translation
    Bosnian, Serbian, Croatian literature 1992—2012
    Opis:
    The unequal import of (literary) translations of male and female authors from Bosnia, Croatia and Serbia in German will be critically examined in this article regarding the following three aspects: 1. The gender differences in the quantity of translations; 2. The selection strategies for the translation of female authors, especially in the period from 1992 to 2012 (which mostly covers the period of the Yugoslav wars); 3. The role of female actors in the translatory field. The answers to these questions will show whether in this period one could speak of the “gender translation gap”.
    Uvoz (književnih) prijevoda autorica i autora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije na njemački jezik bit će u ovom članku kritički ispitan s obzirom na sljedeća tri aspekta: 1. Rodne razlike u količini prijevoda; 2. Strategije odabira prijevoda autorica, posebice u razdoblju od 1992. do 2012. (koje najvećim dijelom obuhvaća razdoblje jugoslavenskih ratova); 3. Uloga aktera u translacionom polju: Jesu li one djelovale kao prevoditeljice i posrednice za autore jednako često kao što su prevoditelji bili angažirani kao posrednici za autorice? Odgovori na ova pitanja pokazat će može li se u naznačenom razdoblju govoriti o fenomenu koji nazivam “gender translation gap”. Ovaj se pojam koristi u sociološkim i ekonomskim studijama o globalnim razlikama u plaćama između muškaraca i žena — i bit će ovim tekstom uveden u teorijsku raspravu o rodu i prijevodnom tržištu.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2022, 12; 1-24
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Školska lektira i kulturno pamćenje... Sadržaji nacionalne kulture u nastavnim programima za srpski jezik na mlađem osnovnoškolskom uzrastu
    Compulsory Reading Lists and Cultural Memory. National Culture Content in the Serbian Language Curricula for the Lower Primary School Grades
    Autorzy:
    Janićijević,, Valerija
    Mitrović, Milena
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/1627340.pdf
    Data publikacji:
    2020-12-29
    Wydawca:
    Uniwersytet Pedagogiczny im. Komisji Edukacji Narodowej w Krakowie
    Tematy:
    Serbian culture
    early primary school teaching
    curriculum
    Serbian Language teaching
    literary text
    literature and culture
    cultural and national identity
    empathy
    srpska kultura
    razredna nastava
    nastavni program
    nastava srpskog jezika
    književni tekst
    književnost i kultura
    istorija
    kulturni i nacionalni identitet
    empatija
    Opis:
    Maternji jezik nije samo jezik komunikacije, već i čuvar tradicije i kulture. U njemu su sačuvane sve prethodne jezičke epohe i ukupno kulturno pamćenje jednog naroda. Tako je i školski predmet Srpski jezik važan za izgrađivanje kulturnog i nacionalnog identiteta učenika i najvažniji predmet u osnovnoškolskom obrazovanju. Neophodno je da se posebna pažnja u organizaciji, planiranju i izvođenju nastave poklanja svim onim elementima nacionalne kulture koji su ugrađeni u jezik i, posebno, u književna dela. Tek tako književnost može u potpunosti da vrši svoju obrazovnu, jezičku, estetsku u identitetsku ulogu. Zato se u ovom radu razmatraju sadržaji srpske kulture u nastavnim programima za mlađe razrede osnovne škole. Polazeći od novih programa za prva četiri razred osnovne škole tumačeni su zadaci, ishodi, uputstva i propisani sadržaji u koje su ugrađeni različiti slojevi srpske kulture. Cilj istraživanja jeste da se sagleda prisustvo, rad i stvaralačko delovanje kulture u jeziku i propisanim književnim tekstovima. Tumačena su dela koja potiču iz narodne i savremene književnosti i pripadaju različitim žanrovima (epske narodne pesme, pripovetke, savremena poezija za decu). Zaključuje se da postoje napomene, usmerenja i brojni konkretni sadržaji koji u prvom ciklusu školovanja skreću pažnju na raznolikost i bogatstvo uverenja, ideja, obrazaca ponašanja i duhovnih tvorevina koje pripadaju srpskoj (nacionalnoj) kulturi.
    Mother tongue is not only the language of communication, but also the guardian of tradition and culture. It preserves all earlier linguistic periods and an overall cultural memory of a nation. For this reason, the school subject of the Serbian Language is important for building students’ national identity and it is indeed the most important school subject in primary education. In the processes of organizing, planning, and teaching, a due attention must be given to the elements of national culture that are built in the language and, specifically, in literary works. It is only in this way that literature can fully perform its linguistic, aesthetic, and identity role. This paper looks at the Serbian culture content in the early primary school curricula. Taking the new curricula for the first four grades of primary school as a starting point, the authors analyse the objectives, outcomes, instructions, and the prescribed content in which different layers of Serbian culture are incorporated. The goal of the research is to examine the representation, effects, and a creative impact of culture in the Serbian Language and the literary texts included in the compulsory reading lists. The paper analyses the works belonging to national and contemporary literature, as well as to different genres (epic national poetry, short stories, and contemporary children’s literature). Our conclusion is that the examined material contains the notes, guidelines, and many contents that in the first cycle of primary education draw attention to the diversity and richness of beliefs, ideas, behavioural patterns, and spiritual heritage of Serbian (national) culture.
    Źródło:
    Annales Universitatis Paedagogicae Cracoviensis. Studia ad Didacticam Litterarum Polonarum et Linguae Polonae Pertinentia; 2020, 11, 315; 141-152
    2082-0909
    Pojawia się w:
    Annales Universitatis Paedagogicae Cracoviensis. Studia ad Didacticam Litterarum Polonarum et Linguae Polonae Pertinentia
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
      Wyświetlanie 1-3 z 3

      Ta witryna wykorzystuje pliki cookies do przechowywania informacji na Twoim komputerze. Pliki cookies stosujemy w celu świadczenia usług na najwyższym poziomie, w tym w sposób dostosowany do indywidualnych potrzeb. Korzystanie z witryny bez zmiany ustawień dotyczących cookies oznacza, że będą one zamieszczane w Twoim komputerze. W każdym momencie możesz dokonać zmiany ustawień dotyczących cookies