Temat: prijevod - Katalog OPAC zbiorów

Skocz do pozycji: 1.

Tytuł:: Analiza hybrydowych tekstów Unii Europejskiej — wybrane zagadnienia metodologiczne
Analiza hibridnih tekstova Europske unije — izabrani metodološki aspekti
Analysis of the hybryd texts of the European Union — selected methodological aspects
Autorzy:: Brom, Przemysław
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/486702.pdf
Data publikacji:: 2014-10-01
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: teksty hybrydowe
przekład w Unii Europejskiej
metodologia
hibridni tekstovi
prijevod u EU
metodologija
hybrid texts
translation in the EU
methodology
Opis:: Višejezičnost društva Europske unije zahtijeva da postoje efikasne procedure prijevoda. Pojednostavljenje prijevoda se može postići tako da se tekstove Europske unije standardizira, ipak zbog toga tekstovi nastali u procesu prijevoda su u određenom stupnju „neprilagođeni“ ciljnoj kulturi. Takvi tekstovi, koji su nazivani hibridnima, nisu dosad bili istraživani. U ovom se članku pokušava odrediti metodologiju za takvo istraživanje.
Multilingual European community requires certain efficient translation methods. Translation can be simplified by standardization of texts, but then the texts resulting from the translation process seem to be somewhat “inadequate” for the target culture. These texts, often described as “hybrid”, weren’t broadly analysed before. This paper presents a possible methodology for conducting such an analysis.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2014, 5, 1; 340-352
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 2.

Tytuł:: Rola stereotypu w kształtowaniu polifonicznego uniwersum literackiego i kulturowego na przykładzie oryginału i polskiego przekładu "Mostu na Drinie" Ivo Andricia
Uloga stereotipa u oblikovanju polifonog književnog i kulturnog univerzuma na primjeru originala i poljskog prijevoda "Na Drini ćuprija" Ive Andrića
The role of stereotypes in shaping the polyphonic literary and cultural universe based on the example of the original and Polish translation of Ivo Andric’s novel "The Bridge on the Drina"
Autorzy:: Czerwiński, Maciej
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/486894.pdf
Data publikacji:: 2013-07-01
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: Ivo Andrić
przekład na polski
stereotypy w tłumaczeniu
the imaginary aspect of culture
prijevod na poljski
stereotipi u prijevodu
imaginarij kulture
translation into Polish
stereotypes in translation
Opis:: U članku se analizira pitanje stereotipā koji se javljaju u originalnom tekstu Ive Andrića "Na Drini ćuprija" i u poljskom prijevodu Haline Kalite. Kako je svijet Andrićevog romana smješten u izuzetno hibridno, pogranično tlo, transfer smisla u okvir novog jezika, ovdje: poljskog, mora se realizirati u adaptaciji određenih kulturnih matrica i jezičnih jedinica. U istraživanju se pokušava obratiti pozornost na neprikladnost obaju imaginarija (bosanskohercegovačkog i poljskog) te na prividnu ekvivalenciju leksičkih jedinica, a također i na ulogu različitih čitateljā koji, imajući na raspolaganju vlastite kulturno determinirane predožbe/stereotipe, na drugačije načine pristupaju interpreatiji književnog djela.
In this article, the question of various stereotypes present in the original and Polish translation (translated by Halina Kalita) of Ivo Andric’s novel "The Bridge on the Drina" is taken into consideration. Since the universe of Andric’s book is located in the extraordinarily complex hybrid borderland of Bosnia, the very transfer of semantic sense into the new language, here: the Polish language must be realized within the adaptation of certain cultural matrixes and linguistic items. In this research article, several questions are analyzed: the lack of similarity between the Bosnian and Polish cultural universes, the apparent equivalence of linguistic items, and the role of various readers who — bearing their own cultural imaginations/ stereotypes — interpret the book in different ways.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2013, 4, 1; 19-36
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 3.

Tytuł:: Polskie dwudziestowieczne przekłady Osmana Ivana Gundulicia
Polish 20th century translations of Osman by Ivan Gundulić
Poljski prijevodi Gundulićevog Osmana u dvadesetom stoljeću
Autorzy:: Gostomska, Anita
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/971882.pdf
Data publikacji:: 2019-06-01
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: Ivan Gundulić (1589—1638)
Osman, Julije Benešić (1883—1957)
Czesław Jastrzębiec-Kozłowski (1894—1956)
Jerzy Pogonowski (1897—1980)
translation
Osman
Julije Benešić (1883—1957)
prijevod
Opis:: In this paper, I would like to present the story of two Polish 20th century translations of Osman by baroque poet Ivan Gundulić. In the production process of the translation there were involved three main actors: Croatian initiator of the whole process, Julije Benešić, and the two translators, Czesław Jastrzębiec-Kozłowski and Jerzy Pogonowski.
Ovaj rad prikazuje povijest dvaju poljskih prijevoda Osmana dubrovačkog baroknog pjesnika Ivana Gundulića, pripremljenih u dvadesetom stoljeću. oni su bili jedini u potpunosti završeni, ali samo je jedan od njih odabran za tiskanje prije drugog svjetskog rata. U izuzetni proces proizvodnje prijevoda bili su uključeni tri glavni akteri: hrvatski inicijator međuratne izdavačke serije u Poljskoj pod nazivom jugoslavenska knjižnica (Biblioteka jugosłowiańska), julije Benešić, te dva prevoditelja, mnogo više iskusni czesław jastrzębiec-Kozłowski i debitirajući jerzy Pogonowski. Rad pokazuje kako su posebne okolnosti utjecale na njih troje tako da su neki postali rivali (gotovo neprijatelji) a neki baš prijatelji.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2019, 9, 2; 29-53
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 4.

Tytuł:: Polskie przekłady zbioru Priče iz davnine Ivany Brlić ‑Mažuranić
Polish translations of Croatian tales of long ago by Ivana Brlić ‑Mažuranić
Poljski prijevodi zbirke Priče iz davnine Ivane Brlić ‑Mažuranić
Autorzy:: Gostomska, Anita
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/487065.pdf
Data publikacji:: 2016
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: Ivana Brlić ‑Mažuranić
Priče iz davnine
Wanda Pogonowska
Wiktor Bazielich
Magdalena Petryńska
prijevod
Croatian tales of long ago
translation
Opis:: Unatoč nesmanjenoj, više no stogodišnjoj popularnosti Ivane Brlić ‑Mažuranić u Hrvatskoj, njezino je stvaralaštvo u Poljskoj gotovo odsutno. Pokušavajući utvrditi razloge te odsutnosti, treba rekonstruirati okolnosti u kojima su nastali poljski prijevodi zbirke Priče iz davnine i ocrtati siluete njezinih prevoditelja. Vode nas one do umjetnice i slikarice Wande Pogonowske, koju treba smatrati prvom poljskom prevoditeljicom poznatih bajki. Iako je jedina prevela na poljski cijelu zbirku, i to dvaput (u tridesetim i pedesetim godinama dvadesetog stoljeća), konačni rezultat njezinih prevoditeljskih napora, zbog višegodišnjih problema s objavljivanjem, ostaje nepoznat, a sjećanje na Wandu Pogonowsku polako nestaje. Vlastiti prijevod jedne bajke iz kolekcije Brlić ‑Mažuranić uspio je u međuratnom tisku objaviti Wiktor Bazielich, koji također nije bio profesionalni prevoditelj, ali nedostatak profesionalizma nadoknadio je iznimnom ustrajnošću. Četrdeset godina poslije istu bajku o ribaru Palunku ponovo je prevela Magdalena Petryńska (nes‑ vjesna da postoji starija poljska verzija), koja svojim bogatim opusom, za razliku od prijeratnih prevoditelja ‑amatera, ponosno predstavlja krug najistaknutijih suvremenih poljskih prevoditelja južnoslavenske proze. Postojeći prijevodi dokaz su prihvaćanja krajnje različitih prevoditeljskih strategija. Bazielichov stav, koji je mogao proizlaziti iz namjere da se poljskim primateljima približi stvarnost južnoslavenske kulture ili jednostavno iz sposobnosti prevoditelja, blizak je formalnoj ekvivalenciji, a postupak Petryńske, koji diktira zabrinutost za komunikacijsku udob‑ nost dječjeg primatelja, može se opisati kao funkcionalna ekvivalencija.
Despite the over one hundred years long popularity of Ivana Brlić ‑Mažuranić in Croatia, her collection Croatian Tales of Long Ago remains almost absent in Poland. An attempt to determine the reasons for this absence involves the reconstruction of the circumstances of its Polish trans‑ lations and the outline of the translators’ silhouettes, which leads to Wanda Pogonowska, who was a visual artist and a painter by education and who should be considered as the first Polish translator of the famous Croatian tales. Although she took on the translation twice (in the 1930s and 1950s) and has remained the only person who translated the entire collection into Polish, the final effect of her translation efforts, due to the problems with its publication, is still unknown, and the memory of Wanda Pogonowska is slowly fading away. Wiktor Bazielich was also an amateur translator but who made up for his lack of professionalism with his extraordinary perseverance and managed to publish in the interwar press his own translation of one fairy tale from the Brlić‑Mažuranić’ collection. The same tale about the fisherman Palunko was translated again forty years later by Magdalena Petryńska (unaware of the existence of the earlier Polish version), who, with her considerable achievements, in contrast to the pre ‑war translators of Brlić ‑Mažuranić, proudly represents the circle of the most outstanding contemporary Polish translators of South Slavic prose. Existing translations show that the translators adopted extremely different transla‑ tion strategies. Wiktor Bazielich’s attitude, which could result from his intention of introducing Polish recipients to the realities of South Slavic culture or from the translator’s skills, is close to formal equivalence; while the procedure of Magdalena Petryńska was dictated by a concern for the communication comfort of the story’s recipients — children and can be described as functional equivalence.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2016, 7, 1; 353-375
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 5.

Tytuł:: Tłumacz zdemaskowany. Wybrane teksty Dubravki Ugrešić w przekładzie Doroty Jovanki Ćirlić — spojrzenie krytyczne
Raskrinkavanje prevoditelja. Odabrani tekstovi Dubravke Ugrešić u prijevodu Dorote Jovanke Ćirlić — jedan kritički pogled
Unmasked translator Dubravka Ugrešić`s selected texts translated by Dorota Jovanka Ćirlić — a critical view
Autorzy:: Jawoszek, Agata
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/486861.pdf
Data publikacji:: 2015
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: Dubravka Ugrešić
Dorota Jovanka Ćirlić
kompetencije prevoditelja
domestifikacija
prevodilačka strategija
doslovnost
semantičke promjene
prijevod frazema
translator’s competence
domestification
strategy of translation
literality
semantic change
translation of idioms
kompetencje tłumacza
domestyfikacja
strategia tłumaczenia
dosłowność
zmiany semantyczne
przekład związków frazeologicznych
Opis:: Na primjeru izabranih tekstova Dubravke Ugrešić prevedenih na poljski od strane Dorote Jovanke Ćirlić, najpopularnije ali i najčešće kritizirane od strane domaćih slavista, suvremene poljske prevoditeljice balkanske književnosti, razmotriti ćemo pitanje prisutnosti (ili odsutnosti) prevoditelja u tekstu. Na temelju prijevoda romana Štefica Cvek u raljama života i zbirke eseja Nikog nema doma analizirat ćemo prevodilačke strategije i pojedinačna translatorska rješenja kao i njihovo značenje u kontekstu prevodilačke slobode i njezinog utjecaja na postupak izgradnje pozicije autorice i recepcije njezinih tekstova u drugom kulturnom i jezičnom kontekstu.
On the selected Dubravka Ugrešić’s texts translated into polish by Dorota Jovanka Ćirlić, on the one hand the most popular on the second hand the most criticized by the local Slavists, contemporary Polish translator of Balkan literature, we can analyze the question of a presence (or absence) of translators in the text. On the example of translation of the novel Stefica Cvek in the Jaws of Life and book of essay There is no one at home, we analyze the strategies of translation and individual translator’s solutions as well as their importance in the context of “freedom of translator” and its impact on the process of building author’s position and reception of texts in different cultural and linguistic context.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2015, 6, 1; 158-171
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 6.

Tytuł:: Jergovicia żonglerka stereotypami. Wokół polskiego przekładu powieści "Srda śpiewa o zmierzchu w Zielone Świątki"
Jergovićevo žonglerstvo stereotipima. U vezi s poljskim prijevodom romana "Srda pjeva, u sumrak, na duhove"
Juggling Stereotypes by Miljenko Jergović On the Polish Translation of the Novel "Srda pjeva, u sumrak, na duhove"
Autorzy:: Majdzik, Katarzyna
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/487023.pdf
Data publikacji:: 2013-07-01
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: Miljenko Jergović
przekład
stereotyp
interpretacja
prijevod
stereotip
interpretacija
translation
stereotype
interpretation
Opis:: U članku se na osnovi poljskoga prijevoda romana Miljenka Jergovića Srda pjeva, u sumrak, na duhove raspravlja o problemu stereotipa u prijevodu. Odabranim translatološkim postupcima pokazuje se kako je prevoditeljica (Magdalena Petryńska) pokušavala prenijeti stereotipske predodžbe iz izvornoga okvira u poljski kulturni krug. Predstavljeni primjeri prevodilačkog rada također su polazište za refleksiju o povezivanju pojma stereotipa s problemom interpretacije te definitivno potvrđuju kako je čovjek-subjekt (pa tako i Jergovićev lik) kulturno biće. U vezi sa stereotipom postavlja se i pitanje mogućnosti neovisnog (ili stručnog) razumijevanja stvarnosti i umjetnosti. Odgovor se traži pomoću koncepcije S. Turnera i P. Bourdieua koju se pokušava prilagoditi rješavanju pitanja stereotipa.
This article is based on a Polish translation of the novel by Miljenko Jergović Srda pjeva, u sumrak, na duhove and discusses the problem of stereotypes in translation. Selected translation procedures will show the interpreter (Magdalena Petryńska) trying to convey stereotypical notions of the original frame in the Polish cultural circle. Examples of the procedures that interpreter’s followed are also a starting point to the reflection on the idea of linking the problem of interpretation and the problem of stereotype. Through these examples it is shown that the subject (which is also a literary figure) is a cultural being. The problem of stereotype allows for the raising of a question about the independence of reality and art’s interpretation. Response to this question is inquired with the help of the concepts of S. Turner and P. Bourdieu.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2013, 4, 1; 140-153
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 7.

Tytuł:: Literatura chorwacka i jej polscy ambasadorzy. Uwagi do bibliografii przekładów literatury chorwackiej w Polsce w latach 2007—2013
Hrvatska književnost i njezini poljski veleposlanici. Primjedbe na bibliografiju prijevoda hrvatske književnosti u Poljskoj (2007.—2013.)
Croatian Literature and its Polish Ambassadors. Comments on the Bibliography of Translations of Croatian Literature in Poland (2007—2013)
Autorzy:: Majdzik, Katarzyna
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/487300.pdf
Data publikacji:: 2014-07-01
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: bibliografia
przekład
literatura chorwacka
tłumacz
antologia
kanon
bibliografija
prijevod
hrvatska književnost
prevoditelj
antologija
bibliography
translation
Croatian literature
translator
anthology
canon
Opis:: U članku se na osnovi bibliografije prijevoda hrvatske književnosti u Poljskoj od 2007. do 2013. raspravlja o ulozi prevoditelja i urednika u međukulturalnoj i međuknjiževnoj komunikaciji. U tom su razdoblju u Poljskoj objavljene zbirke tekstova i antologije hrvatske (prije svega najnovije) književnosti. Spomenute knjige nastale su u suradnji s hrvatskim književnicima i znanstvenim istraživačima (npr. izbor iz djela Mire Gavrana ili prevoditeljski projekt Šleskoga sveučilišta pod naslovom Kroatywni) ili su, pak, rezultat samostalnog rada jednog prevoditelja (npr. antologija pjesništva G. Łatuszyńskog). Istražujući antologije hrvatske književnosti tiskane u Poljskoj i u Hrvatskoj u vremenu od 2007. do 2013. godine, nameću se pitanja književnog kanona i razlika između ideje književnosti u izvornoj i u ciljnoj kulturi.
The article based on the bibliography of translations of Croatian literature in Poland from 2007 to 2013 discusses the role of translators and editors in the crosscultural and interliterature communication. During that period several texts` compilations and anthologies of Croatian literature (mostly the latest) has been published in Poland. The mentioned books are the results of the Polish‑Croatian cooperation of writers, translators as well as researchers (e.g. [1] the selection of Miro Gavran’s works or [2] the project entitled "Kroatywni" that involved Croatian and Polish researchers) or, on the contrary, they are result of independent work of one translator (e.g. the anthology of Croatian poetry by G. Łatuszyński). Investigating diverse anthologies of Croatian literature printed in Poland and Croatia from 2007 till 2013 the question of the literary canon and the difference between the idea of the literature in the original and target culture are risen.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2014, 5, 2; 43-60
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 8.

Tytuł:: Oblicza melancholii. "Szafa" Olgi Tokarczuk i jej chorwacki przekład
Lica melankolije Ormar Olge Tokarczuk i njegov hrvatski prijevod
The Faces of Melancholy "The Wardrobe" by Olga Tokarczuk and its translation into Croatian
Autorzy:: Majdzik, Katarzyna
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/487220.pdf
Data publikacji:: 2012-10-01
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: melancholia
podmiot
psychoanaliza
przekład
interpretacja
melankolija
subjektivitet
psihoanaliza
prijevod
interpretacija
melancholy
subjectivity
psychoanalysis
translation
interpretation
Opis:: U članku se raspravlja o problematici melankolije, njezinim izvorima, mehanizmima te njezinoj suštini. Na osnovi priče Olge Tokarczuk pod naslovom "Ormar" te njezinog prijevoda na hrvatski jezik traži se odgovor na pitanja o odnosu melankolije i jezika, razmatra se umjetnost kao način borbe s nebitkom (pa tako i s melankolijom), ispituju se načini prisutnosti i postojanja melankoličnog subjektiviteta u tekstu. Kategorija melankolije (porijeklom iz psihoanalize) može poslužiti također za određivanje bića teksta, a posebno prijevoda. Rekonstruirana na osnovi Ormara melankolija je općekulturni (ili radije izvankulturni) fenomen. Univerzalnost melankolije i alegoričan karakter priče Olge Tokarczuk ukidaju barijere između kulture originala i prijevoda, upisujući ih u isti okvir što olakšava prevođenje. Glavni izvor kulturnih barijera su u tom slučaju jezične (osobito gramatičke) razlike.
The aim of this article is to illustrate the phenomenon of melancholy, its sources, mechanisms and modes of existence. Basing on "The Wardrobe" by Olga Tokarczuk and its Croatian translation the author tries to demonstrate a relation between melancholy and language, she considers the art as a kind of fight against nothingness (and melancholy) and explores the textual manifestation of melancholic subjectivity. A psychoanalytic approach to melancholy aids to determine the condition of text (the translated text in particular). The image of melancholy reconstructed from "The Wardrobe" is a culture-independent phenomenon. The universalism of melancholy and the allegorical nature of Tokarczuk’s work remove barriers between original and translated text culture facilitating the act of translation. The main source of cultural barriers, in this case, are the linguistic (mainly grammatical) differences.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2012, 3, 1; 252-266
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 9.

Tytuł:: Między polityką a estetyką — o recepcji i przekładzie "Przedstawienia Hamleta we wsi Głucha Dolna" Ivo Brešana
Između politike i estetike — o recepciji i prijevodu Brešanove "Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja"
Between politics and aesthetic — about the reception and translation of Brešan’s "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja"
Autorzy:: Małczak, Leszek
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/487167.pdf
Data publikacji:: 2012-10-01
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: Ivo Brešan
Pryedstawienie “Hamleta” we wsi Gucha Dolna
recepcja
przekład
polityka
estetyka
Predstava „Hamleta” u selu Mrduša Donja
recepcija
prijevod
politika
estetika
Predstava “Hamleta” u selu Mrduša Donja
reception
translation
politics
aesthetic
Opis:: "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja" je najpopularnija u Poljskoj hrvatska i šire bivša jugoslovenska drama i predstava. Njezin je prijevod prvi put objavljen u časopisu Dialog (br. 1/1975), a zatim u knjizi "Antologia współczesnego dramatu jugosłowiańskiego" 1988. Prva je predstava realizirana 1975. u Zielonoj Góri, posljednja 2009. u Krakowu. Ukupno Brešanov tekst je bio izvođen u 16 poljskih kazališta. U članku se analizira recepciju i interpretaciju koje oscili¬raju između dva suprotna pola: ili se naglašava općeljudsku dimenziju teksta pa pruža universa¬lističku intepretaciju, ili se inzistira na političkom i društvenom kontekstu.
"Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja" is the most popular Croatian and former Yu¬goslav drama and play in Poland. The Polish translation of "Predstava…" was published in the magazine Dialog (nr. 1/1975) and then in 1988 in the book "Antologia współczesnego dramatu jugosłowiańskiego". The first play was realised in Zielona Góra in 1975, the last one in Krakow in 2009. In total, Brešan’s text was played in 16 Polish theatres. The subject of the analisys is the reception and translation which oscillates between two opposite poles: universal interpretation which emphasises human, timeless meaning of the drama and political interpretation which emphasises political and social context presented in the drama.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2012, 3, 1; 75-94
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 10.

Tytuł:: O polskich przekładach chorwackiej literatury wojennej — Dragutin Tadijanović: "Molba munji nebeskoj"
O poljskim prijevodima hrvatskog ratnog pisma — Dragutin Tadijanović: "Molba munji nebeskoj"
About the Polish translations of the Croatian war writings — Dragutin Tadijanović: "Molba munji nebeskoj"
Autorzy:: Małczak, Leszek
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/487037.pdf
Data publikacji:: 2009-10-01
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: Dragutin Tadijanović
Molba munji nebeskoj
chorwacka literatura wojenna
tłumaczenie filologiczne
przekład transpozycyjno-modulacyjny
hrvatsko ratno pismo
filološki prijevod
transpozicijsko-modulativno prevođenje
Croatian war writings
philological translation
transpositional-modulational translation
Opis:: Nakon 1990. u poljskim prijevodima hrvatske književnosti prijevodi hrvatskog ratnog pisma zauzimaju relativno malo mjesta. Na području lirike najznačajnija publikacija je prijevod Stamaćeve i Sanaderove zbirke "U ovom strašnom času. Antologija hrvatske ratne lirike". U članku se govori o razlozima slabe emisije i recepcije hrvatskog ratnog pisma te analizara prijevod Tadijanovićeve pjesme pod naslovom "Molba munji nebeskoj". Autorica prvog prijevoda je Muriel Kordowicz koja je prevela sve pjesme u spomenutoj antologiji, autor drugog prijevoda je Julian Kornhauser koji je objavio ciklus vlastitih prijevoda Tadijanovićevih pjesama u časopisu "Literatura na Świecie". U zaključku analize stoji da dvoje prevoditelja imaju različite strategije prevođenja. Kordowiczin prijevod je primjer filološkog prevođenja, Kornhauserov prijevod je primjer transpozicijsko-modulativng prevođenja.
After 1990 the translations of the Croatian war writings relatively seldom appear in Polish translations of Croatian literature. In the realm of lyrics the translation of Stamać & Sanader‘s book "U ovom strašnom času. Antologija hrvatske ratne lirike" is the most importanat publication. In this article two translations of Tadijanović‘ poem entitled "Molba munji nebeskoj" are analysed. The authoress of the first translation Muriel Kordowicz has translated the poem in the above mentioned antology, the author of the second one Julian Kornhauser has published his own translations of Tadijanović‘ poem in the magazine „Literatura na Świecie”. In the recapitulation of this analysis the statement of two different translators‘ strategies is given. The Kordowicz‘ translation is an example of philological model of translation and the Kornhauser‘s translation is an example of transpositional-modulational one.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2009, 1, 1; 71-83
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 11.

Tytuł:: Przekład jako akt subwersji, czyli o pewnym polskim tłumaczeniu tragedii historycznej Theodora Körnera pt. Zriny
Translation as an Act of Subversion: About one of the Polish Translations of Historical Tragedy Zriny by Theodor Körner
Prijevod kao cin subverzije. O jednom poljskom prijevodu povijesne tragedije Theodora Kornera pod naslovom Zriny
Autorzy:: Małczak, Leszek
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/487257.pdf
Data publikacji:: 2018
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: subversion
Theodor Körner
Ludwik Jenike
translation
patriotism
subwersja
Theodor Korner
przekład, patriotyzm
subverzija, Theodor Korner, Ludwik Jenike, prijevod, rodoljublje
Opis:: Przedmiotem analizy jest jedno z polskich tłumaczeń tragedii historycznej Theodora Kornera pt. Zriny. Utwór niemieckiego dramatopisarza i poety został w XIX wieku co najmniej sześciokrotnie przetłumaczony na język polski i cieszył się, zwłaszcza w drugiej połowie XIX wieku, po klęsce powstania styczniowego, dużą popularnością. Jej źródłem był subwersywny potencjał dzieła, za pośrednictwem którego można było poruszać tematy objęte wówczas cenzurą — przede wszystkim problematykę walki o wolność. Dzieło historyczne obcego autora, skądinąd jednego z zaborców, mówią¬ce o walce o wolność i w obronie ojczyzny, toczonej przez kogoś innego, w innym czasie i przestrzeni, stało się medium manifestowania uczuć patriotycznych. O tym, że utwór tak był odczytywany, świadczą głosy krytyczne i przesunięcia w jednym z przekładów, który powstał w zaborze rosyjskim, autorstwa Ludwika Jenikego.
The object of the analysis in this article is one of the Polish translations of historical tragedy of Theodor Körner entitled Zriny. The German author’s piece has been at least six times translated into Polish language and was - especially in the second part of the 19th century, after the collapse of January Uprising - very popular. The reason of the popularity was his subversion. Through Zriny it was possible to talk about a struggle for freedom - the theme forbidden by Russian censorship. Historical piece written by a foreign author, which talks about the struggle for freedom and for defence of the homeland, the struggle lead by someone else, in other time and place, became a medium for manifesting of patriotic feelings. This function of Polish Zriny confirms his interpretation in critics and one of the translations which was written by Ludwik Jenike in Russian occupation zone with all subversive translation shifts made by the translator.
| Predmet clanka je analiza jednog prijevoda povijesne tragedije Theodora Kornera Zriny. ovo djelo njemackog dramskog pisca i pjesnika najmanje je śest puta pre- vedeno na poljski jezik u 19. stoljeću. Bilo je vrlo popularno pogotovo u drugoj polovini 19. stoljeća, nakon sijecanjskog ustanka, zahvaljujući svom subverzivnom potencijalu. Omogućivalo je pisanje o temi zabranjenoj u to vrijeme — borbi za slobodu. Povijesno djelo stranog autora, inace jednog od osvajaca Poljske, koje govori o borbi za slobodu i o obrani domovine koju vodi netko drugi, u drugom vremenu i prostoru, postalo je (ne samo) za Poljake medij iskazivanja rodoljubnih osjećaja. Svjedoci o tome nacin na koji je kriticki iśćitavano, kao i pomake u jednoj varijanti prijevoda, nastaloj u ruskoj okupacijskoj zoni, ciji je autor Ludwik Jenike.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2018, 9, 1; 299-319
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 12.

Tytuł:: Gender-Translation-Gap: Die Kategorie Geschlecht als Faktor beim Transfer (post-)jugoslawischer Literatur ins Deutsche
Gender Translation Gap: The Category of Gender as a Factor in the Transfer of (Post)Yugoslavian Literature into German
Gender Translation Gap: Rodna kategorija kao faktor u transferu (post)jugoslavenske književnosti na njemački jezik
Autorzy:: Messner, Elena
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/25189941.pdf
Data publikacji:: 2022
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: prijevod
gender
bosanska, srpska, hrvatska književnost 1992— 2012
translation
Bosnian, Serbian, Croatian literature 1992—2012
Opis:: The unequal import of (literary) translations of male and female authors from Bosnia, Croatia and Serbia in German will be critically examined in this article regarding the following three aspects: 1. The gender differences in the quantity of translations; 2. The selection strategies for the translation of female authors, especially in the period from 1992 to 2012 (which mostly covers the period of the Yugoslav wars); 3. The role of female actors in the translatory field. The answers to these questions will show whether in this period one could speak of the “gender translation gap”.
Uvoz (književnih) prijevoda autorica i autora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije na njemački jezik bit će u ovom članku kritički ispitan s obzirom na sljedeća tri aspekta: 1. Rodne razlike u količini prijevoda; 2. Strategije odabira prijevoda autorica, posebice u razdoblju od 1992. do 2012. (koje najvećim dijelom obuhvaća razdoblje jugoslavenskih ratova); 3. Uloga aktera u translacionom polju: Jesu li one djelovale kao prevoditeljice i posrednice za autore jednako često kao što su prevoditelji bili angažirani kao posrednici za autorice? Odgovori na ova pitanja pokazat će može li se u naznačenom razdoblju govoriti o fenomenu koji nazivam “gender translation gap”. Ovaj se pojam koristi u sociološkim i ekonomskim studijama o globalnim razlikama u plaćama između muškaraca i žena — i bit će ovim tekstom uveden u teorijsku raspravu o rodu i prijevodnom tržištu.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2022, 12; 1-24
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 13.

Tytuł:: Problemi interpretacije i prevođenja stare književnosti Nekoliko pitanja, primjedbi i propozicija
Problemy interpretacji oraz tłumaczenia literatury dawnej Kilka uwag, kwestii i propozycji
The Problems of Interpreting and Translating Old Literature Several questions, comments and propositions
Autorzy:: Milanović, Zvonimir
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/1373680.pdf
Data publikacji:: 2016
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: translatologija
prijevod
interpretacija
Kochanowski
stara književnost
translation studies
translation
interpretation
old literature
Opis:: U ovom članku obrađena su neka translatološka pitanja i problemi na području prijevoda stare književnosti, a na osnovi odabranih ulomaka iz djela Jana Kochanowskog, kao i iz eseja Czesława Miłosza, koji se dijelom također odnosi na translatološke probleme. Provedena analiza citiranih stihova i njihovih prijevoda pokazuje da prevođenje renesansne književnosti podrazumijeva i poznavanje tadašnjih poetika i retoričkih regula, koje su dijelom baštinjene iz razdoblja starog vijeka. Osim toga, bitnim se čini, kako postulira Miłosz, i psihološki čimbenik, koji je poljski nobelovac odredio kao „suosjećanje” prevoditelja s osobom danog autora. Za samu translatologiju presudna je književna interpretacija i cjelovito razumijevanje prevođenog teksta iz područja stare književnosti. Ta interpretacija treba polaziti od temeljita poznavanja renesansne epohe i kulture, u sklopu koje je književno djelo i nastalo.
In this paper I have analyzed some translatological questions in the field of translating old literature, on the basis of selected fragments from the works of Jan Kochanowski and from the essay of Czesław Miłosz that examines some translatological problems. An analysis of the cited fragments and their translations shows that the translation of Renaissance literature should also opt for knowledge of contemporary poetics and rhetorical rules, which formed a part of the legacy from the literature of the ancient period. In addition, as Miłosz postulates in his essay, it seems that in the process of a translation of great significance is the empathy of the translator himself with the persona of a given author. Literary interpretation and the correct understanding of old literature is a crucial factor and the starting point in the translation process. Such an interpretation is based on a thorough knowledge of the epoch and the culture of the Renaissance period, within which the concrete work was written.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2016, 7, 1; 250-260
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 14.

Tytuł:: Przekłady literatury polskiej w Chorwacji w latach 2007—2013
Prijevodi poljske književnosti u Hrvatskoj u razdoblju od 2007. do 2012. godine
Polish literature in Croatian translation from 2007 to 2012
Autorzy:: Podboj, Martina
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/486972.pdf
Data publikacji:: 2014-07-01
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: przekład literacki
literatura polska
chorwackie tłumaczenie
književni prijevod
poljska književnost
hrvatski prijevod
literary translation
Polish literature
Croatian translation
Opis:: U radu su predstavljeni prijevodi poljske književnosti na hrvatski jezik od 2007. do 2012. godine. Analizirani su prijevodi objavljeni kao samostalne knjige ili prijevodi unutar književnih časopisa. Uz kvalitativne i kvantitativne podatke, objašnjen je i izvanknjiževni kontekst koji utječe na izdavačku i prevodilačku aktivnost. Za navedeno se razdoblje, u usporedbi s prethodnim godinama, ističe se da je prevoditeljska aktivnost postala vrlo raznolika te da je obuhvatila autore i žanrove koji u početku nisu bili toliko zastupljeni te se zaključuje da je poljska književnost kvalitetno predstavljena hrvatskoj čitalačkoj publici.
This paper presents translation of Polish literature in Croatia, published from 2007 to 2012, either as independent books, or as publications in literary magazines. Besides qualitative and quantitative data for the mentioned period, the paper explains the context and reasons outside literature that have an influence on translation and publishing activity. This period, compared to ones before, is described as diverse and rich with Polish translations of authors and genres that were not covered before. It is concluded that Polish literature is well‑presented to Croatian readers.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2014, 5, 2; 67-73
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 15.

Tytuł:: Przekraczając granice. Problem przekładu wulgaryzmów i przekleństw
Prekoračajući granice Pitanje prijevoda psovki i vulgarizama
Crossing the borders Problems of curses and vulgarisms translation
Autorzy:: Pycia, Paulina
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/487294.pdf
Data publikacji:: 2012-10-01
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: wulgaryzmy
tabu
przekład
ekwiwalencja
Vedrana Rudan
vulgarizam
prijevod
ekvivalencija
vulgarism
taboo
translation
equivalence
Opis:: U radu se analizira problem tabu riječi koje se definiraju kao psovke i vulgarizmi te njihova upotreba i prijevod. Izvor analiziranih tabu riječi je roman Vedrane Rudan "Uho, grlo, nož" i njegov poljski prijevod "Ucho, gardło, nóż". Istraživani diskurs je zapravo idiolekt glavnog lika — žene, što je jako iznenađujuće i interesantno. Analiza opisuje vrste tabu riječi i izraza te različite metode njihovog prevođenja. Istraživanje dokazuje da se vulgarizmi upotrebljavaju puno češće u hrvatskom tekstu, dok su u poljskom prijevodu, u većini primjera, eufemizirani ili ignorirani.
In this article the problem of taboo words, defined as curses and vulgarisms, appearing and translating is analysed. The source of investigated taboo words is Vedrana Rudan’s novel titled "Uho, grlo, nož" and its Polish translation "Ucho, gardło, nóż". It’s surprising and interesting that the investigated discourse is basically character’s idiolect — woman’s idiolect. The analysis describes the types of taboo words and expressions and presents various methods of their translation. It proves that vulgarisms occur in the Croatian text more frequently and in the Polish one they are in most cases euphemized or ignored.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2012, 3, 1; 135-148
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Informacja

Wyszukujesz frazę "prijevod" wg kryterium: Temat

Źródło danych

Dostawca treści

Kolekcja

Rok wydania

Wydawca

Temat

Autor

Typ dokumentu

Język