Informacja

Drogi użytkowniku, aplikacja do prawidłowego działania wymaga obsługi JavaScript. Proszę włącz obsługę JavaScript w Twojej przeglądarce.

English (EN)·Polski (PL)·Yкраїнський (UK)
Przejdź do strony domowej biblioteki Centralna Biblioteka Wojskowa Link otwiera się w nowym oknie Logo biblioteki Prolib Integro - strona głównaCentralna Biblioteka Wojskowa

Wyszukujesz frazę "književnost" wg kryterium: Temat

  Lista filtrów
Wyrównaj
    Wyświetlanie 1-31 z 31
    Tytuł:
    Przypisy tłumacza w wybranych słoweńskich przekładach literatury polskiej
    Translator’s Footnotes in the chosen Translations of Polish literature
    Autorzy:
    Katarzyna, Bednarska
    Kamil, Szafraniec
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/487025.pdf
    Data publikacji:
    2017-12-31
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    Polish literature
    Slovenian literature
    translator`s footnotes
    Translation Studies
    peritexts
    poljska književnost
    slovenska književnost
    prevajalske opombe
    prevajalska teorija
    Opis:
    Inspired by the theories of such well recognized scholars as G. Genette, J. Derrida and E. Skibińska the authors of this paper took a closer look into translators’ comments in Slovene translations of three Polish novels. The analytical part of the paper has been divided into two sections. The first one described the formal characteristics of footnotes. The second one illustrated different cultural, social, and historical contexts of using additional translators` comments.
    Cilj prispevka je predstaviti različne vrste prevajalskih opomb v prevodih poljskih knjig v slovenščino: Wojna polsko-ruska pod flagą biało-czerwoną D.Mmasłowske, Lubiewo M. Witkowskega in Gnój W. Kuczoka. avtorja sta predstavila kratek pregled obstoječih teorij prevajalskih opomb. Analitični del prispevka je sestavljen iz dveh delov. v prvem delu se avtorja osredotočata na formalne značilnosti opomb, kot statipologija in klasifikacija glede na uporabljene tehnike. V drugem delu prispevka pa sledi analiza besedila v opombah s posebnim poudarkom na kulturne, družbene in zgodovinske elemente.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2017, 8, 1; 205-217
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Fenomen przekładu w postjugosłowiańskiej literaturze emigracyjnej
    The Phenomenon of Translation in the Post-Yugoslav Literature of Exile
    Fenomen prijevoda u postjugoslavenskoj književnosti egzila
    Autorzy:
    Majdzik-Papić, Katarzyna
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/38590371.pdf
    Data publikacji:
    2023
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    strategije prevođenja
    postjugoslavenska književnost
    književnost egzila
    egzofonija
    višejezičnost
    strategies of translation
    post-Yugoslav literature
    exile literature
    exophonic literature
    multilingualism
    Opis:
    U članku se predstavljaju strategije opisivanja fenomena prijevoda u post-jugoslavenskoj književnosti egzila. Pojam tako zvane born translated književnosti (R.L. Walkovitz) je referentna točka za istraživanje prisutnosti fenomena prijevoda u toj književnosti. Predstavljeni autori opisuju svoje prevodilačko iskustvo, a također se koriste različitim traduktološkim strategijama u svrsi kreiranja književnog/esejističkog djela. Među tim strategijama su: tematiziranje prijevoda, pisanje s intencijom budućeg (potencijalnog) prevođenja teksta, višejezičnost teksta i dvo- i višejezična izdanja, egzofonija, strukturiziranje teksta po principu prijevoda. Članak također upućuje na promjene u percepciji ključnih pojmova književnih, komparatističkih i kulturalnih studija. Te promjene utječu na proučavanu književnu produkciju.
    The article presents the strategies for describing the phenomenon of translation in the post-Yugoslav literature of exile, referring to the concept of born translated literature by R.L. Walkowitz and perception of the role of translation in contemporary culture by B. Bachmann-Medick and Mieczysław Dąbrowski. The author presents selected translation strategies of post-Yugoslav writers who play the role of their own translators and describe the experience of otherness, exile and translation.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2023, 13; 1-23
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Przekłady literatury serbskiej w Polsce w latach 2007—2013
    Prevodi srpske književnosti u Poljskoj u razdoblju od 2007. do 2013.
    Translation of Serbian literature in the period from 2007 to 2013
    Autorzy:
    Małczak, Leszek
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/487141.pdf
    Data publikacji:
    2014-07-01
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    literatura tłumaczona
    literatura serbska w Polsce
    recepcja
    prevodna književnost
    srpska književnost
    recepcija
    translation literature
    Serbian literature in Poland
    reception
    Opis:
    U razdoblju od 2007. do 2013. godine prevedeno je tridesetak knjiga, većinom u pitanju su zbirke pjesama. Zabilježena je slaba emisija prevoda u časopisima. Broj prevoda knjiga je veliki ali recepcija srpske književnosti i kulture slaba. Put je srpske književnosti u Poljskoj otežan zbog ratova koji su pratili raspad druge Jugoslavije za vreme kojih je imidž Srbije stradao. Posle pada komunizma književne veze zavise od inicijative pojedinih osoba, nekadašnja državna institucija prevodne književnosti doživela je privatizaciju.
    There were translated about thirty books of Serbian literature in the period from 2007 to 2013, most of them were books of poetry. There were little number of translations in the literary magazines and journals. The number of translations is quite big but the reception of Serbian literature and culture was weak. The wars which accompanied the decay of the Second Yugoslavia has had big negative influence on the reception of Serbian literature and culture. Nowadays, after the fall of communism, literary contacts depend on initiative of individuals, the institution of translation literature has gone through the process of privatization.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2014, 5, 2; 141-149
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Problemi interpretacije i prevođenja stare književnosti Nekoliko pitanja, primjedbi i propozicija
    Problemy interpretacji oraz tłumaczenia literatury dawnej Kilka uwag, kwestii i propozycji
    The Problems of Interpreting and Translating Old Literature Several questions, comments and propositions
    Autorzy:
    Milanović, Zvonimir
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/1373680.pdf
    Data publikacji:
    2016
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    translatologija
    prijevod
    interpretacija
    Kochanowski
    stara književnost
    translation studies
    translation
    interpretation
    old literature
    Opis:
    U ovom članku obrađena su neka translatološka pitanja i problemi na području prijevoda stare književnosti, a na osnovi odabranih ulomaka iz djela Jana Kochanowskog, kao i iz eseja Czesława Miłosza, koji se dijelom također odnosi na translatološke probleme. Provedena analiza citiranih stihova i njihovih prijevoda pokazuje da prevođenje renesansne književnosti podrazumijeva i poznavanje tadašnjih poetika i retoričkih regula, koje su dijelom baštinjene iz razdoblja starog vijeka. Osim toga, bitnim se čini, kako postulira Miłosz, i psihološki čimbenik, koji je poljski nobelovac odredio kao „suosjećanje” prevoditelja s osobom danog autora. Za samu translatologiju presudna je književna interpretacija i cjelovito razumijevanje prevođenog teksta iz područja stare književnosti. Ta interpretacija treba polaziti od temeljita poznavanja renesansne epohe i kulture, u sklopu koje je književno djelo i nastalo.
    In this paper I have analyzed some translatological questions in the field of translating old literature, on the basis of selected fragments from the works of Jan Kochanowski and from the essay of Czesław Miłosz that examines some translatological problems. An analysis of the cited fragments and their translations shows that the translation of Renaissance literature should also opt for knowledge of contemporary poetics and rhetorical rules, which formed a part of the legacy from the literature of the ancient period. In addition, as Miłosz postulates in his essay, it seems that in the process of a translation of great significance is the empathy of the translator himself with the persona of a given author. Literary interpretation and the correct understanding of old literature is a crucial factor and the starting point in the translation process. Such an interpretation is based on a thorough knowledge of the epoch and the culture of the Renaissance period, within which the concrete work was written.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2016, 7, 1; 250-260
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Prevod in svetovna književnost
    Literatura światowa a przekład
    Translation and World Literature
    Autorzy:
    Juvan, Marko
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/971857.pdf
    Data publikacji:
    2014-10-01
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    literarni prevod
    svetovna književnost
    literarni sistemi
    primerjalna književnost
    Goethe Johann W.
    przekład literacki
    literatura światowa
    systemy literackie
    literatura porównawcza
    literary translation
    world literature
    literary systems
    comparative literature
    Opis:
    Znotraj nacionalnih literarnih sistemov je bila prevodna literatura v primerjavi z izvirno ustvarjalnostjo tradicionalno dojeta kot drugorazredna, čeprav so prav prevodi v te sisteme vnašali najbolj reprezentativna dela svetovne književnosti (Eysteinsson). Ne glede na to, ali svetovno književnost razumemo kot vsoto literatur v jezikih sveta, kanon najboljših literarnih del človeštva ali globalni prostor medliterarnosti, je prevod zanjo konstitutiven. Domnevna univerzalnost svetovne književnosti se namreč v partikularne sisteme vpisuje variantno, predvsem prek perspektiv prevodov, ki so vodilna oblika medkulturnega obtoka literarnih del. Ker je z vidika kulturnega nacionalizma literatura v domačem knjižnem jeziku veljala za kronski dokaz narodne identitete in ustvarjalne samoniklosti, je bila vloga prevoda pogosto razvrednotena in zamejena v kulturno potrošnjo. V prvi polovici 19. stoletja sta kvaliteta in bogastvo prevodnega repertoarja vendarle postala tudi nekakšen mednarodni kriterij za vrednotenje dosežene kulturne ravni naroda in razvitosti njegovega knjižnega jezika. Že postpozitivistična komparativistika je prevod upoštevala kot pomembnega posrednika v mednarodnih literarnih stikih (npr. Ocvirk), a šele sodobna translatologija je refleksijo prevoda proti koncu 20. stoletja povzdignila v teorijo, s katero je utemeljila paradigmatske spremembe metod za obravnavo celotnega sklopa literature, tako v nacionalni kakor primerjalni literarni vedi (Bassnett, Even-Zohar). Na zvišanje vrednosti prevoda v literarni vedi na začetku 21. stoletja odločilno vpliva globalna renesansa Goethejeve Weltliteratur. Dobro desetletje za Ďurišinovo teorijo svetovnega literarnega sistema se z reinterpretacijami Goetheja razvija literarnovedna paradigma, ki skuša preseči nacionalne literarne zgodovine, primerjalno književnost in postkolonialno kritištvo (Lawall, Casanova, Moretti, Damrosch idr.). Toda prevod je bil ključna podlaga že za zgodovinsko genezo izvorne koncepcije Weltliteratur, s katero je Goethe hotel promovirati humanistični estetski kozmopolitizem, ustvarjalno revitalizirati nacionalne literature in uveljaviti nemško književnost kot novo žarišče mednarodnega literarnega življenja. Članek se posveča vprašanju, kako je bila izkušnja s prevodi vpletena v Goethejevi ideji obtoka in refleksije sebstva v drugem in kakšno reinterpretacijo so te koncepcije nedavno doživele pri Damroschu in Thomsenu. Goethe je z bralnim sopostavljanjem del iz evropskih in »orientalskih« književnosti, ki so mu bila dostopna v izvirnikih ali prevodih, motril svojo literarno-kulturno identiteto in odkrival nove plasti estetskega doživljanja. Prevod je nasploh vodilni modus transnacionalnega literarnega obtoka in medkulturnega dialoga, a tudi globalizacije zahodne geokulture in prevlade njenega estetskega diskurza. Prevod je namreč podvržen asimetrijam svetovnih sistemov ekonomije, jezikov, politike in literature. Dostop besedila do obtoka v svetovnem literarnem prostoru je odvisen tudi od tega, ali je bilo to delo ustvarjeno v katerem od »velikih« zahodnih jezikov oziroma ali je bilo v kak globalni jezik prevedeno.
    Compared to the original production within national literary systems, literary translations are traditionally regarded of lesser importance, although it is through translating that the representative works of world literature have been introduced into these very systems (Eysteinsson). The translation is constitutive of world literature, be it understood either as an aggregate of literatures expressed in all the languages of the globe, the canon of “eternal” artworks of humankind, or as the global space of inter-literary relations. The presumed universality of world literature is always already inscribed in particular literary systems through different variants and perspectives articulated by translations, the latter representing the most prominent form of cross -cultural circulation of literature. Since cultural nationalism saw literature in the standard mother tongue as the pillar of national identity and the main evidence of the nation’s creative originality, literary translations were often discarded as mere derivatives restricted to the realm of cultural consumption. In the first half of the 19 th century, however, the quality and richness of the translation repertoire began to figure also as quasi-international standards for evaluating to what degree the particular “national” language and culture were developed. As early as post-positivist comparatistics, the translation was treated as an important factor of international literary mediation (e.g. Ocvirk), but it is only the late twentieth-century translation studies that raised the reflection on translation to the level of theory enabling to ground a paradigmatic shift of methods for the entire study of literature, in national and comparative literary studies alike (Bassnett, Even-Zohar). The valorization of translation that is going on since the beginning of the 21st century has been decisively influenced by the global renaissance of Goethe’s Weltliteratur. More than a decade after Ďurišin’s theory of the world literary system and based on the reinterpretations of Goethe’s notion of world literature, a new scholarly paradigm is in full swing that attempts to transcend national literary history, comparative literature, and postcolonialism (Lawall, Casanova, Moretti, Damrosch, etc.). However, the translation was of key importance already in the historical beginnings of the conception of Weltliteratur, with which Goethe aimed at promoting humanist aesthetic cosmopolitanism, creatively reviving national literature and establishing German literature as a new hub of international literary life. The present article focuses on how experiencing translations had formed Goethe’s ideas of circulation and the self-reflection through otherness and how these ideas were recently reinterpreted by Damrosch and Thomsen. Juxtaposing works of various European and “Oriental” literatures (either in the original or in translation), Goethe reflected on his literary and cultural identity and discovered new qualities of his aesthetic experience. Generally speaking, the translation — because of its position within the asymmetries of the world systems of economy, languages, and literatures — is not only the primary mode of transnational literary circulation and cross-cultural dialogism, but also the relay for the global spread of Western geo-culture and the hegemony of its aesthetic discourse. The possibility of a particular literary text to gain access to the global literary circulation depends, among other factors, on the fact whether the work in question has been produced in a “major” Western language or has been translated in a global language.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2014, 5, 1; 15-51
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Miljenko Jergović w Polsce i o Polsce — na marginesie komentarza do powieści Wilimowski
    Miljenko Jergović u Poljskoj i o Poljskoj — na margini komentara na roman Wilimowski
    Miljenko Jergović in and about Poland — Notes in the Margin while Discussing Wilimowski the Novel
    Autorzy:
    Kurtok, Antonina
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/486828.pdf
    Data publikacji:
    2017-12-31
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    Miljenko Jergović
    hrvatska književnost
    poljski prijevodi
    recepcija
    Croatian literature
    Polish translations
    reception
    Opis:
    U članku se sintetično ukazuje književnu nazočnost Miljenka Jergovića u Poljskoj te se pregledava poljske prijevode njegovih djela. Predstavlja se Jergovićeve veze s Poljskom, npr. njegovu suradnju s Magdalenom Petryńskom (prevoditeljicom svih poljskih izdanja njegovih romana) i njezin utjecaj na piščevu popularnost u našoj zemlji. U odnosu na to, članak se koncentrira na Jergovićevu najviše poljskom djelu — (kratkom) romanu Wilimowski. Zahvaljajući Petryńskoj roman je bio objavljen u Poljskoj u travnju 2016., što je bila svjetska premijera ove knjige u tiskanom izdanju. U članku se ukratko prezentira okolnosti izdanja poljskog prijevoda Wilimowskog, razloge piščevog interesa za Poljsku (između ostalog za naslovni lik romana — poljskog nogometaša Ernesta Wilimowskog) te recepciju knjige u Poljskoj. isto tako se ukazuju osnovne crte Jergovićevog književnog rada npr. naracijska strategija ili najčešće teme koje se pojavljuju u njegovim djelima.
    The article gives a brief summary of Miljenko Jergović’s literary presence in Poland. It concentrates upon the writer’s poems, short stories, novels and essays hitherto translated into Polish and published in Poland. Additionally, jergović’s manifold connections with Poland are presented, starting with the history of his cooperation with Magdalena Petryńska, who translated all of his novels into Polish. This translator’s impact on the writer’s popularity in our country is underscored. Within this scope, the article concentrates on the Jergović’s “most Polish” work, a short novel entitled Wilimowski. Thanks to Petryńska’s efforts, the book was published in Polish in april 2016, which constituted the novel’s world premiere. The article concisely addresses and describes the circumstances of Wilimowski’s several editions, concurrently discussing motives behind the writer’s interest in Poland (among others, the novel’s protagonist — a Polish football player Ernest Wilimowski), and the book’s reception in Poland. Last but not least, Jergović’s writing technique is characterized along with leitmotifs of his literary works.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2017, 8, 2; 37-49
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Foreigner in One’s Own Language: Models of Translating Modern Croatian Dialect Literature into the Standard Croatian Language
    Stranci u vlastitom jeziku. Modeli prevođenja moderne hrvatske dijalektalne književnosti na hrvatski standardni jezik
    Autorzy:
    Kolar, Mario
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/25188241.pdf
    Data publikacji:
    2022
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    moderna hrvatska dijalektalna književnost
    književno prevođenje
    modern Croatian dialect literature
    literary translation
    Opis:
    Since there are many differences between the standard Croatian language and the Croatian dialects (Čakavian, Kajkavian and Štokavian), Croatian literary works written in dialects usually include a glossary or otherwise try to bring their language closer to inodialect readers. This paper first reconstructs the models of translating modern Croatian dialect literature into the standard Croatian language and then analyses the advantages and disadvantages of each model.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2022, 12; 1-24
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Gender-Translation-Gap: Die Kategorie Geschlecht als Faktor beim Transfer (post-)jugoslawischer Literatur ins Deutsche
    Gender Translation Gap: The Category of Gender as a Factor in the Transfer of (Post)Yugoslavian Literature into German
    Gender Translation Gap: Rodna kategorija kao faktor u transferu (post)jugoslavenske književnosti na njemački jezik
    Autorzy:
    Messner, Elena
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/25189941.pdf
    Data publikacji:
    2022
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    prijevod
    gender
    bosanska, srpska, hrvatska književnost 1992— 2012
    translation
    Bosnian, Serbian, Croatian literature 1992—2012
    Opis:
    The unequal import of (literary) translations of male and female authors from Bosnia, Croatia and Serbia in German will be critically examined in this article regarding the following three aspects: 1. The gender differences in the quantity of translations; 2. The selection strategies for the translation of female authors, especially in the period from 1992 to 2012 (which mostly covers the period of the Yugoslav wars); 3. The role of female actors in the translatory field. The answers to these questions will show whether in this period one could speak of the “gender translation gap”.
    Uvoz (književnih) prijevoda autorica i autora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije na njemački jezik bit će u ovom članku kritički ispitan s obzirom na sljedeća tri aspekta: 1. Rodne razlike u količini prijevoda; 2. Strategije odabira prijevoda autorica, posebice u razdoblju od 1992. do 2012. (koje najvećim dijelom obuhvaća razdoblje jugoslavenskih ratova); 3. Uloga aktera u translacionom polju: Jesu li one djelovale kao prevoditeljice i posrednice za autore jednako često kao što su prevoditelji bili angažirani kao posrednici za autorice? Odgovori na ova pitanja pokazat će može li se u naznačenom razdoblju govoriti o fenomenu koji nazivam “gender translation gap”. Ovaj se pojam koristi u sociološkim i ekonomskim studijama o globalnim razlikama u plaćama između muškaraca i žena — i bit će ovim tekstom uveden u teorijsku raspravu o rodu i prijevodnom tržištu.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2022, 12; 1-24
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    „Le drugo ime za ljubezen…”. Novejše knjižno italijanjenje slovenskega leposlovja (2000—2013)
    „To tylko inna nazwa miłości…”. Nowe włoskie przekłady słoweńskiej literatury pięknej (2000—2013)
    „Just a kind of love…“. Recent Italian translation of the Slovenian literature (2000—2013)
    Autorzy:
    Košuta, Miran
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/486753.pdf
    Data publikacji:
    2014-10-01
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    prevajanje
    recepcija
    slovenska književnost
    Translation Studies
    dialog
    przekład
    recepcja
    literatura słoweńska
    translation
    reception
    Slovenian literature
    dialogue
    Opis:
    V letih 2000—2013 je izšlo približno 160 knjižnih prevodov slovenske proze, poezije ali dramatike v italijanski jezik. Na podlagi bibliografskega popisa prispevek razčlenjuje najopaznejše kolikostne, kakovostne in estetske značilnosti obravnavanega prevodnega korpusa, jih primerja s predhodno recepcijo slovenskega leposlovja v italijanskem prostoru, podatkovno ugotavlja, kako se je od leta 2000 do danes, posebej po vstopu Slovenije v Evropsko unijo ter v schengensko brezcarinsko območje, znatno okrepilo slovensko-italijansko literarno dajdamstvo in hkrati argumentirano osvetljuje nekaj tipoloških, za prevodoslovje splošno povednih stalnic dialoga med številčno večjimi in manjšimi jeziki, literaturami, kulturami.
    Between 2000 and 2013, 160 volumes of Slovene poems, plays and prose texts were published in Italian translation. This article investigates this corpus of translations in terms of quantitative, qualitative and aesthetic issues, while also comparing it with previous receptions of Slovenian literature in the Italian cultural milieu and observing/stressing the significant increase in the literary exchange between Slovenia and Italy since 2000 (particulary after the entry of Slovenia into the European Union and the Schengen area). Within the field of Translation Studies, this article also illustrates some fundamental typological paradigms of dialogue between numerically large and small languages, literatures and cultures.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2014, 5, 1; 217-256
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Osvrt na bibliografiju hrvatskih prijevoda iz poljske književnosti u 2014. godini
    Komentarz do bibliografii przekładów literatury polskiej w Chorwacji w 2014 roku
    Review of Croatian translations of Polish literature published in the 2014
    Autorzy:
    Rogić Musa, Tea
    Majdzik, Katarzyna
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/486899.pdf
    Data publikacji:
    2015
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    poljska književnost
    prijevodi na hrvatski jezik
    bibliografija prijevoda 2014
    Polish literature
    Croatian translations
    Bibliography of translation 2014
    Opis:
    Rad se stručno bavi prijevodima iz poljske književnosti na hrvatskom jeziku, objavljenima u Hrvatskoj tijekom 2014, na osnovi bibliografskoga uvida u prijevodna izdanja. Sažeto i informativno donosi komentare o svakom izdanju, njegovu književnom profilu, prevoditelju i izdavaču, te se sumarno osvrće na percepciju o poljskoj književnosti koju prijevodi omogućuju i narav kulturne razmjene koja se zahvaljujući njima ostvaruje.
    The paper deals with professional translations of Polish literature into Croatian language, published in Croatia in 2014, based on bibliographic access to translation issues. Concise and informative comments of each publication, its literary profile, its translator and publisher, as well as the summary, refer to the perception of Polish literature and the nature of cultural exchange that is achieved thanks to the translations.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2015, 6, 2; 63-78
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Przekłady literatury polskiej w Chorwacji w latach 2007—2013
    Prijevodi poljske književnosti u Hrvatskoj u razdoblju od 2007. do 2012. godine
    Polish literature in Croatian translation from 2007 to 2012
    Autorzy:
    Podboj, Martina
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/486972.pdf
    Data publikacji:
    2014-07-01
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    przekład literacki
    literatura polska
    chorwackie tłumaczenie
    književni prijevod
    poljska književnost
    hrvatski prijevod
    literary translation
    Polish literature
    Croatian translation
    Opis:
    U radu su predstavljeni prijevodi poljske književnosti na hrvatski jezik od 2007. do 2012. godine. Analizirani su prijevodi objavljeni kao samostalne knjige ili prijevodi unutar književnih časopisa. Uz kvalitativne i kvantitativne podatke, objašnjen je i izvanknjiževni kontekst koji utječe na izdavačku i prevodilačku aktivnost. Za navedeno se razdoblje, u usporedbi s prethodnim godinama, ističe se da je prevoditeljska aktivnost postala vrlo raznolika te da je obuhvatila autore i žanrove koji u početku nisu bili toliko zastupljeni te se zaključuje da je poljska književnost kvalitetno predstavljena hrvatskoj čitalačkoj publici.
    This paper presents translation of Polish literature in Croatia, published from 2007 to 2012, either as independent books, or as publications in literary magazines. Besides qualitative and quantitative data for the mentioned period, the paper explains the context and reasons outside literature that have an influence on translation and publishing activity. This period, compared to ones before, is described as diverse and rich with Polish translations of authors and genres that were not covered before. It is concluded that Polish literature is well‑presented to Croatian readers.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2014, 5, 2; 67-73
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Dorta Jagić — poetka wolności. Komentarz do Bibliografii przekładów literatury chorwackiej w Polsce w 2014 roku
    Dorta Jagić — pjesnikinja slobode. Komentar uz Bibliografiju prijevoda hrvatske književnosti u Poljskoj 2014.
    Dorta Jagić — the poetess of freedom. The commentary to the Bibliography of the translations of Croatian literature in Poland in 2014
    Autorzy:
    Majdzik, Katarzyna
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/487003.pdf
    Data publikacji:
    2015
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    hrvatska književnost
    prijevodi
    Europski pjesnik slobode
    bibliografija
    Croatian literature
    translations
    Dorta Jagić
    The European Poet of Freedom
    bibliography
    Opis:
    U Poljskoj 2014. godina nije obilovala izdanjima hrvatske književnosti. U kulturnim i književnim časopisima pojavilo se dvadesetak pjesama i proznih fragmenata, nešto manje eseja i dramskih tekstova. Među monografijama posebnu pozornost privlači zbirka eseja Dubravke Ugrešić Kultura karaoke, kao i izbor stihova Ivana Hercega i knjiga pjesama Dorte Jagić Kauč na trgu. Spomenuta knjiga pjesama nagrađena je na prestižnom književnom natječaju „Europski pjesnik slobode”, koji je organizirao grad Gdanjsk. Posebno je istaknut prijevod pjesama na poljski jezik Małgorzate Wierzbicke. Članak analizira izabrane stihove iz nagrađene zbirke Dorte Jagić.
    The year 2014 in Poland did not teem with many publications of Croatian literary works. In journals of culture and literature there were published a dozen or so poems and prose excerpts, less essays and plays. Among book publications attention should be paid to the collection of essays by Dubravka Ugresić Karaoke culture, the selection of poems by Ivan Herceg and the poetic tome by Dorta Jagić Sofa on the market. The last mentioned was awarded during the prestigious literary contest „The European Poet of Freedom” taking place in Gdańsk. Apart from the poetess the jury set the translator Małgorzata Wierzbicka apart for distinction. The article discusses selected poems by Dorta Jagić from the awarded collection.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2015, 6, 2; 45-55
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Przekład — kontekst — polityka. Próba lektury Rozważań o Polsce Draga Jančara
    Translation — Context — Politics: Reading Drago Jančar’s Reflections on Poland
    Prevajanje — kontekst — politika Poskus branja Jančarjevih esejev Adam Michnik ali premišljevanje o Poljski
    Autorzy:
    Kopczyk, Michał
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/1373539.pdf
    Data publikacji:
    2020-12-31
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    Drago Jančar
    Adam Michnik
    Slovenian literature
    translation context
    translation and politics
    slovenska književnost
    kontekst
    prevoda
    prevajanje in politika
    Opis:
    Članek obravnava esej Draga Jančarja Adam Michnik ali premišljevanje o Poljski (1997), ki ga je v poljščino prevedla Joanna Pomorska (2001), dve desetletji pozneje pa še Nikodem Szczygłowski. Avtor članka ugotavlja, da se branje eseja Jančarja spre minja glede na spreminjajoče se politične razmere. Devetdeseta leta in začetek 21. stoletja so bili naklonjeni političnemu optimizmu, Adam Michik pa je veljal kot junak dobe, ki je bila končno zaključena. Branje eseja z današnjega vidika nam omogoča ustrezno ovrednotiti politično vizijo Michnika; je tudi opozorilo pred lahkim optimizmom in naivno vero, da je mogoče dokončno premagati nevarnosti, ki so bile odgovorne za tragedijo 20. stoletja.
    This article discusses Drago Jančar’s 1997 essay, Adam Michnik ali premišljevanje o Poljski (Adam Michnik; Or, Reflections on Poland). The essay was translated into Polish first by Joanna Pomorska (2001) and then, about two decades later, by Nikodem Szczygłowski. The aim of the article is to interpret Jančar’s essay in light of ongoing changes to the political situation in Europe and to evaluate to what extent the political context influences the interpretation of the work in question.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2020, 10, 2; 267-281
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Bibliografia przekładów literatury polskiej w Chorwacji w latach 2007—2012
    Bibliografija prijevoda poljske književnosti u Hrvatskoj u razdoblju 2007-2012
    The bibliography of translations of Polish literature in Croatia in the period 2007-2012
    Autorzy:
    Podboj, Martina
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/487307.pdf
    Data publikacji:
    2014-01-01
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    bibliografia przekładów
    literatura polska w Chorwacji
    bibliografija prijevoda
    poljska književnost u Hrvatskoj
    bibliography of translations
    Polish literature in Croatia
    Opis:
    Bibliografia przekładów literatury polskiej w Chorwacji w latach 2007-2012, obejmująca przekłady książek i przekłady opublikowane w czasopismach.
    Bibliografija prijevoda poljske književnostu u Hrvatskoj u razdoblju 2007-2012 koja obuhvaća prijevode knjiga i prijevode objavljene u časopisima.
    The bibliography of translations of Polish literature in Croatia in the period 2007-2012 which includes translations of the books and translations in periodicals.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2014, 4, 2; 95-122
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Bibliografia przekładów literatury chorwackiej w Polsce w latach 2007—2012
    Bibliografija prijevoda hrvatske književnosti u Poljskoj u razdoblju 2007-2012
    The bibliography of translations of Croatian literature in Poland in the period 2007-2012
    Autorzy:
    Majdzik, Katarzyna
    Łoś, Tomasz
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/487011.pdf
    Data publikacji:
    2014-01-01
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    bibliografia przekładów
    literatura chorwacka w Polsce
    bibliografija prijevoda
    hrvatska književnost u Poljskoj
    bibliography of translations
    Croatian literature in Poland
    Opis:
    Bibliografia przekładów literatury chorwackiej w Polsce w latach 2007—2012, obejmująca przekłady książek i przekłady publikowane w czasopismach.
    Bibliografija prijevoda hrvatske književnosti u Poljskoj u razdoblju 2007-2012 koja obuhvaća prijevode knjiga i prijevode objavljene u časopisima.
    The bibliography of translations of Croatian literature in Poland in the period 2007-2012 which includes translations of the books and translations in periodicals.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2014, 4, 2; 49-91
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Bibliografia przekładów literatury polskiej w Chorwacji w 2013 roku
    Bibliografija prijevoda poljske književnosti u Hrvatskoj
    The bibliography of translations of Polish literature in Croatia in the year 2013
    Autorzy:
    Kale, Slaven
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/486643.pdf
    Data publikacji:
    2014-07-01
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    bibliografia tłumaczeń
    literatura polska w Chorwacji
    bibliografija prijevoda
    poljska književnost u Hrvatskoj
    bibliography of translations
    Polish literature in Croatia
    Opis:
    Bibliografia przekładów literatury polskiej w Chorwacji w 2013 roku, obejmująca przekłady książek i przekłady opublikowane w czasopismach.
    Bibliografija prijevoda poljske književnosti u Hrvatskoj koja obuhvaća prijevode knjiga i prijevode objavljene u časopisima.
    The bibliography of translations of Polish literature in Croatia in the year 2013 which includes translations of the books and translations in periodicals.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2014, 5, 2; 61-66
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Dvadeset pet godina bilježenja prijevoda: hrvatsko i poljsko ogledalo
    O dwudziestu pięciu latach przekładów literatury polskiej i chorwackiej: zwierciadła przekładu
    Twenty five years of translation: a cultural mirror of Croatian and Polish literature
    Autorzy:
    Gverić Katana, Petra
    Kurtok, Antonina
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/486683.pdf
    Data publikacji:
    2016
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    egzilna književnost
    recepcija
    hrvatski prijevodi
    poljski prijevodi
    prevoditeljski izbori
    literature of exile
    reception
    Croatian translations
    Polish translations
    translation choices
    Opis:
    U članku se skicira slika hrvatske književnosti u ciljnoj, poljskoj kulturi, kao i vice versa, koje se formiraju tijekom 25 -godišnjeg razdoblja. Temelji se ona uglavnom na bibliografijama i komentarima objavljenima u časopisu „Przekłady Literatur Słowiańskich”, koji već desetak godina sustavno i detaljno bilježi i opisuje prijevode slavenskih književnosti. Analiza monografskih izdanja, kad je hrvatska književnost u pitanju, pokazuje da izbor poljskih prevoditelja pada na egzilnu literaturu, koja dobrim dijelom nije bila smatrana kanonom, te djela autora s graničnih područja jezika i kultura bivše Jugoslavije, i tematski se veže uz jugonostalgiju, ratne traume i potragu za identitetom. Hrvatska književnost — i kultura — u Poljskoj često stoga nose ponajprije odrednicu „balkanskog” i „postjugoslavenskog”. S druge strane, poljska književnost u hrvatskim prijevodima uglavnom se predstavlja reprezentativnim autorima, čiji se opus smatra kanonskim i u izvornoj kulturi. Ogledanje jedne kulture u drugoj donosi širu sliku predstavljanja Drugoga i otvara problem odnosa kulturne auto - i heteropredodžbe.
    In this article, we have tried to draw an image of Croatian literature in Polish culture, as well as vice versa, in the last 25 years, based on bibliographies and articles on translations in PLS. It has been concluded that, due to translators’ choices of Croatian exile literature, works perceived in the source culture as non -canon, themes related to war, Yugonostalgia and authors whose work belong to the “borderline” of a few nations, Croatian literature in Poland exists as “Balkan” literature. On the other hand, choices of Polish literature in Croatia mainly concerns classic Polish authors. Both cases draw a wider picture of national imagery — a hetero -image — in the target culture.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2016, 7, 2; 35-52/53-72
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Bibliografia przekładów literatury polskiej w Chorwacji w latach 1990—2006
    Bibliografija prijevoda poljske književnosti u Hrvatskoj u razdoblju 1990-2006
    The bibliography of translations of Polish literature in Croatia in the period 1990-2006
    Autorzy:
    Čilić Škeljo, Đurđica
    Vidović Bolt, Ivana
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/487054.pdf
    Data publikacji:
    2012-01-01
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    bibliografia przekładów
    literatura polska w Chorwacji
    bibliografija prijevoda
    poljska književnost u Hrvatskoj
    bibliography of translations
    Polish literature in Croatia
    Opis:
    Bibliografia przekładów literatury polskiej w Chorwacji w latach 1990-2006, obejmująca przekłady książek i przekłady opublikowane w czasopismach.
    Bibliografija prijevoda poljske književnosti u Hrvatskoj u razdoblju 1990-2006 koja obuhvaća prijevode knjiga i prijevode objavljene u časopisima.
    The bibliography of translations of Polish literature in Croatia in the period 1990-2006 which includes translations of the books and translations in periodicals.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2012, 1, 3; 207-255
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Bibliografia przekładów literatury chorwackiej w Polsce w latach 1990—2006
    Bibliografija prijevoda hrvatske književnosti u Poljskoj u razdoblju 1990-2006
    The bibliography of translations of Croatian literature in Poland in the period 1990-2006
    Autorzy:
    Małczak, Leszek
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/487177.pdf
    Data publikacji:
    2012-01-01
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    bibliografia przekładów
    literatura chorwacka w Polsce
    bibliografija prijevoda
    hrvatska književnost u Poljskoj
    bibliography of translations
    Croatian literature in Poland
    Opis:
    Bibliografia przekładów literatury chorwackiej w Polsce w latach 1990-2006, obejmująca przekłady książek i przekłady opublikowane w czasopismach.
    Bibliografija prijevoda hrvatske književnosti u Poljskoj u razdoblju 1990-2006 koja obuhvaća prijevode knjiga i prijevode objavljene u časopisima.
    The bibliography of translations of Croatian literature in Poland in the period 1990-2006 which includes translations of the books and translations in periodicals.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2012, 1, 3; 147-203
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Bibliografia przekładów literatury chorwackiej w Polsce w 2013 roku
    Bibliografija prijevoda hrvatske književnosti u Poljskoj u 2013. godini
    The bibliography of translations of Croatian literature in Poland in the year 2013
    Autorzy:
    Majdzik, Katarzyna
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/486992.pdf
    Data publikacji:
    2014-07-01
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    bibliografia tłumaczeń
    literatura chorwacka w Polsce
    bibliografija prijevoda
    hrvatska književnost u Poljskoj
    bibliography of translations
    Croatian literature in Poland
    Opis:
    Bibliografia przekładów literatury chorwackiej w Polsce w 2013 roku, obejmująca przekłady książek i przekłady publikowane w czasopismach.
    Bibliografija prijevoda hrvatske književnosti u Poljskoj koja obuhvaća prijevode knjiga i prijevode objavljene u časopisima.
    The bibliography of translations of Croatian literature in Poland in the year 2013 which includes translations of the books and translations in periodicals.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2014, 5, 2; 41-42
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Literatura chorwacka i jej polscy ambasadorzy. Uwagi do bibliografii przekładów literatury chorwackiej w Polsce w latach 2007—2013
    Hrvatska književnost i njezini poljski veleposlanici. Primjedbe na bibliografiju prijevoda hrvatske književnosti u Poljskoj (2007.—2013.)
    Croatian Literature and its Polish Ambassadors. Comments on the Bibliography of Translations of Croatian Literature in Poland (2007—2013)
    Autorzy:
    Majdzik, Katarzyna
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/487300.pdf
    Data publikacji:
    2014-07-01
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    bibliografia
    przekład
    literatura chorwacka
    tłumacz
    antologia
    kanon
    bibliografija
    prijevod
    hrvatska književnost
    prevoditelj
    antologija
    bibliography
    translation
    Croatian literature
    translator
    anthology
    canon
    Opis:
    U članku se na osnovi bibliografije prijevoda hrvatske književnosti u Poljskoj od 2007. do 2013. raspravlja o ulozi prevoditelja i urednika u međukulturalnoj i međuknjiževnoj komunikaciji. U tom su razdoblju u Poljskoj objavljene zbirke tekstova i antologije hrvatske (prije svega najnovije) književnosti. Spomenute knjige nastale su u suradnji s hrvatskim književnicima i znanstvenim istraživačima (npr. izbor iz djela Mire Gavrana ili prevoditeljski projekt Šleskoga sveučilišta pod naslovom Kroatywni) ili su, pak, rezultat samostalnog rada jednog prevoditelja (npr. antologija pjesništva G. Łatuszyńskog). Istražujući antologije hrvatske književnosti tiskane u Poljskoj i u Hrvatskoj u vremenu od 2007. do 2013. godine, nameću se pitanja književnog kanona i razlika između ideje književnosti u izvornoj i u ciljnoj kulturi.
    The article based on the bibliography of translations of Croatian literature in Poland from 2007 to 2013 discusses the role of translators and editors in the crosscultural and interliterature communication. During that period several texts` compilations and anthologies of Croatian literature (mostly the latest) has been published in Poland. The mentioned books are the results of the Polish‑Croatian cooperation of writers, translators as well as researchers (e.g. [1] the selection of Miro Gavran’s works or [2] the project entitled "Kroatywni" that involved Croatian and Polish researchers) or, on the contrary, they are result of independent work of one translator (e.g. the anthology of Croatian poetry by G. Łatuszyński). Investigating diverse anthologies of Croatian literature printed in Poland and Croatia from 2007 till 2013 the question of the literary canon and the difference between the idea of the literature in the original and target culture are risen.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2014, 5, 2; 43-60
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Poezja w podroży i translatorskie synopsis. Komentarz do Bibliografii przekładów literatury chorwackiej w Polsce w 2018 roku
    Travelling Poetry and Translation’s Synopsis Commentary on The Bibliography of Translations of Croatian Literature in Poland in 2018
    Pjesništvo na putovanju i prevodilački sinopsis Osvrt na Bibliografiju poljskih prijevoda iz hrvatske književnosti u 2018. godini
    Autorzy:
    Majdzik Papić, Katarzyna
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/1373591.pdf
    Data publikacji:
    2020-12-31
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    Croatian literature in Poland
    reception of translation
    Dorta Jagić
    multilingual edition
    hrvatska književnost u Poljskoj
    recepcija prijevoda
    višejezično izdanje
    sinopsis
    Opis:
    This article summarizes and discusses the body of translations from Croatian literature published in Poland in 2018. The most significant offering to appear on the Polish market that year was a multilingual collection of mid-career poetry by Dorta Jagić entitled The Portrait of The Body, containing Croatian originals and their translations into Polish (by M. Wierzbicka) and English (by D. Šodan, M. Đurđević). “Synoptic” editions (bilingual or multilingual) allow the reader to view both the original and its translation, which has three major benefits: it contributes to a better circulation of texts; enables deziluzionist reading (the awareness of the difference between the original and the translation); and establishes an intertextual bond between the collected texts.
    Članak sumira stanje prijevoda iz hrvatske književnosti koji su objavljeni u Poljskoj 2018. godine. Najvažnijom se pozicijom na poljskom izdavačkom tržištu pokazao višejezični izbor iz zrele poezije Dorte Jagić pod naslovom Portret tijela koji sadrži hrvatski original i njegov prijevod na poljski (M. Wierzbicka) i engleski (D. Šodan, M. Đurđević) jezik. Sinoptička izdanja (dvo- ili višejezična) omogućuju čitatelju da se sukobi s originalom i prijevodom, pridonose boljoj cirkulaciji tekstova, omogućuju deziluzionističko čitanje (tj. sa sviješću o razlici između originala i prijevoda) te uspostave intertekstualnu vezu između povezanih tekstova.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2020, 10, 2; 63-77
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Poljska književnost u Bosni i Hercegovini – prijevodi od 1990. do 2020.
    Polish Literature in Bosnia and Herzegovina — Translations from 1990 to 2020
    Literatura polska w Bośni i Hercegowinie — przekłady z lat 1990—2020
    Autorzy:
    Ljevo-Ovčina, Amela
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/25189073.pdf
    Data publikacji:
    2022
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    poljska književnost
    prevođenje
    izdavači
    Bosna i Hercegovina
    literatura polska
    przekłady
    wydawcy
    Bośnia i Hercegowina
    Polish literature
    translation
    publishers
    Bosnia and Herzegovina
    Opis:
    U radu je riječ o prijevodima poljske književnosti u Bosni i Hercegovini u periodu od 1990. do 2020. u izdanjima u obliku knjige i manjim dijelom u bosansko-hercegovačkim časopisima. Predstavljen je repertoar prevedenih djela, zatim bosansko-hercegovački prevoditelji s poljskog jezika, s kratkim osvrtom na vrijeme do 90-ih godina prošlog stoljeća. Ovaj pregled pokazuje raznovrsnost prevedenih djela, ali i praznine i kašnjenja u prevođenju savremene poljske književnosti.
    Przedmiotem artykułu są tłumaczenia literatury polskiej, które ukazały się w Bośni i Hercegowinie w latach 1990—2020 — zarówno w wydaniach książkowych, jak i w czasopismach. Przedstawiono repertuar tłumaczonych utworów i przybliżono sylwetki bośniackich tłumaczy z języka polskiego. Przegląd ten z jednej strony ukazuje różnorodność tłumaczonych utworów, z drugiej — także luki i opóźnienia w przekładach współczesnej literatury polskiej.
    The paper deals with translations of Polish literature in Bosnia and Herzegovina in the period from 1990 to 2020 appearing in book publications and to a lesser extent in Bosnian journals. The spectrum of translated works was presented as well as Bosnian translators from Polish with a brief overview of the period preceding the 1990s. This overview shows the diversity of translated works but also some gaps and delays in translating contemporary Polish literature.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2022, 12; 1-17
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Parateksty jako wyraz koncepcji przekładu
    Paratexts as an expression of the concept of Translation
    Parabesedilo kot izraz prevajalske koncepcije
    Autorzy:
    Tokarz, Bożena
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/486928.pdf
    Data publikacji:
    2017-12-31
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    przekład
    parateksty
    posłowie
    literatura polska
    słoweńscy tłumacze
    translation
    paratext
    afterword
    Polish literature
    Slovenian translators
    prevod, parabesedilo, spremna beseda, poljska književnost, slovenski prevajalci
    Opis:
    Approximately 75% of book publications of Polish literature in Slovenian in the years 1987—2014 include an afterword written by the translator, who expresses in it his concept of translation as a linked text. Slovenian translators place the original in the center of the reflection on translation, attributing the translation a cognitive, mediating and sometimes artistically inspirational function. This testifies to the translators’ responsibility for the reception of the translated literature, and to their historical and literary integrity, as well as to the publishers’ diligence.
    Obstaja povezava med parabesedili in prevajalsko strategijo, med odnosom do tujega in zasnovo prevoda, opazovano z vidika ciljne kulture, ki jo predstavljajo prevajalci, kritiki in raziskovalci. Parabesedila zmeraj opredeljujejo literarno in kulturno zavest posameznikov in dobe. opirajoč se na konkretne prevajalske rešitve na ravni jezika in kulture v razmerju do izvornega besedila ustvarjajo novo literarno in miselno resni- čnost. v letih 1987—2014 je v spremnih besedah prevajalcev slovenskih prevodov iz poljske književnosti posredno in neposredno izražena koncepcija prevoda, ta pa v središče prevajalskega procesa in translatoloških analiz postavlja izvirnik. Spremna beseda je izraz interakcije, ki se vzpostavi v prevodnem procesu med prevodom in izvirnikom ter med prevajalcem in bralcem prevoda. Prevodna operacija, ki jo prevajalec sklene (in izvede) v sporazumu z bralcem, obeta čudovito odpravo v neznani svet pod vodstvom nespornega poznavalca. Spremne besede imajo spoznavno in posredovalno vlogo.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2017, 8, 1; 15-35
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Poema u nastavnim programima viših razreda osnovnih škola... – nastavni izazovi i ograničenja
    Narrative Poem Genre in Teaching Curriculums and Its Challenges and Limitations
    Autorzy:
    Karović, Nemanja Z.
    Polić, Strahinja D.
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/1627346.pdf
    Data publikacji:
    2020-12-29
    Wydawca:
    Uniwersytet Pedagogiczny im. Komisji Edukacji Narodowej w Krakowie
    Tematy:
    narrative poem
    teaching
    syllabus
    Serbian language and literature
    genre
    literary genres
    poema
    nastava
    nastavni program
    srpski jezik i književnost
    žanr
    književni rodovi
    Opis:
    U radu problematizujemo prisustvo poeme u nastavnim programima predmeta Srpski jezik u višim razredima osnovnih škola. Nastojimo da ukažemo na činjenicu da se pomenuti žanr sagledava kao metodički izazov koji se lakše prenebegava izostavljanjem iz programa usled brojnih metodičkih i književnoteorijskih problema koji stvara. U radu se, na tragu književnoteorijskih saznanja o poemi, prati njena zastupljenost u sadašnjim i prošlim nastavnim programima, sa ciljem da se pronađu konstruktivna rešenja u njenom nastavnom implementiranju, ali ukaže i na potencijalna ograničenja i metodičke izazove koje ovaj žanr u nastavnoj situaciji stvara.
    The main problem dealt with in this essay is the presence of narrative poems in the Serbian language syllabus in the elementary school upper grades. Primarily, we strive to point to the fact that the aforementioned genre is deemed as a methodological challenge and consequently left out of the syllabus due to the numerous problems it creates in methodology and literary theory. In the essay, following the literary theory notions on narrative poems, we aim to establish the degree of its presence in newer as well as in older syllabuses, hoping to achieve constructive solutions for its implementation in the syllabus. Simultaneously, we are trying to specify the potential limitations and methodological challenges this genre may create in any teaching situation.
    Źródło:
    Annales Universitatis Paedagogicae Cracoviensis. Studia ad Didacticam Litterarum Polonarum et Linguae Polonae Pertinentia; 2020, 11, 315; 100-109
    2082-0909
    Pojawia się w:
    Annales Universitatis Paedagogicae Cracoviensis. Studia ad Didacticam Litterarum Polonarum et Linguae Polonae Pertinentia
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Wartość komentarza w przekładzie (na przykładzie literatury słoweńskiej)
    The value of comment in Translation: the example of Slovenian literature
    Vrednost komentarja v prevodu (primer slovenske literature)
    Autorzy:
    Gawlak, Monika
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/486914.pdf
    Data publikacji:
    2017-12-31
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    paratekst
    komentarz
    tłumaczenie
    literatura słoweńska
    komunikacja międzykulturowa
    paratext
    comment
    translation
    Slovenian literature
    cross-cultural communication
    paratekst, komentar, prevajanje, slovenska književnost, medkulturna komunikacija
    Opis:
    The article deals with the role of comment (as a kind of paratext), which gains a particular status in translation, becoming an additional medium between the author/translator/editor and the primary text and the secondary recipient as well as their cultural universe. This seems important because the translated text is to function in a new environment, a new cultural space; it is supposed to find its way to a new audience, and thus this type of expressions “support” translation in its most important role of a link in cross-cultural communication. The role, nature, and importance of paratext-comments (introductions, prefaces, postscripts) have been examined in the context of translations of Slovenian literature in Poland basing on selected examples. Both the comments of experts-researchers, as well as interpreters themselves, have been taken into consideration. The author notes that, from the ethical point of view, a commentary becomes contributive to the slow process of the recipient realizing the presence of an interpreter and inter-subjective nature of translation, extracts the unfamiliar categories of perception and understanding of the world, brings them closer, making the gesture of seeking “imagined communities”.
    Članek obravnava vlogo komentarja (kot vrsto parateksta), ki pridobi svojevrsten status v prevodu, tako da postane dodatna oblika posredovanja med avtorjem / prevajalcem / založnikom in izvirnim besedilom ter naslovnikom prevoda in njegovim kulturnim univerzumom. To se zdi pomembno, saj naj bi prevedeno besedilo zaživelo v novem okolju in kulturnem prostoru, našlo naj bi pot do novega občinstva, torej taka vrsta izraza “podpira” prevod v njegovi verjetno najbolj pomembni vlogi posrednika v medkulturni komunikaciji. vloga, značaj in pomen paratekstov-komentarjev (uvodov, predgovorov, pripisov) so bili proučevani v okviru prevodov slovenske literature na Poljskem, in sicer na podlagi izbranih primerov. Upoštevani so bili komentarji tako raziskovalcev-strokovnjakov kot tudi samih prevajalcev. avtorica ugotavlja, da komentar v etičnem pogledu prispeva k počasnemu procesu uzaveščenja naslovnika o prevajalčevi prisotnosti in intersubjektivnega značaja prevoda, pridobiva neznane kategorije dojemanja in razumevanja sveta, jih približuje, s tem pa išče “pojmovno skupnost” (“imagined commu- nities”).
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2017, 8, 1; 57-69
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Tłumacz jako instytucja — przypadek PRL i drugiej Jugosławii
    Prevoditelj kao institucija — slučaj Narodne Republike Poljske i druge Jugoslavije
    The Translator as an institution — the case of The Polish People’s Republic and the second Yugoslavia
    Autorzy:
    Małczak, Leszek
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/486842.pdf
    Data publikacji:
    2015
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    institucije
    prijevodna književnost
    Narodna Republika Poljska
    druga Jugoslavija
    institutions
    translation literature
    The Polish People’s Republic
    the second Yugoslavia
    instytucje
    literatura tłumaczona
    PRL
    druga Jugosławia
    Opis:
    Prevoditelji su dio institucionalizirane prijevodne književnosti zajedno s organizacijama prevoditelja, književnom kritikom, izdavačkim kućama i časopisima. Igrali su vrlo važnu ulogu u Narodnoj Republici Poljskoj. Komunistička ih je partija smatrala gnijezdom opozicije. Prva poljska organizacija prevoditelja osnovana je tek 1981., nakon više godina neuspjelih pokušaja, što nije slučajno, za vrijeme najveće popularnosti sindikata Solidarnost. Prijevodna je književnost bila dio kulturnih veza s inozemstvom koje su pak bile dio vanjske politike i međunarodnih odnosa i kao takve su se nalazile pod potpunom kontrolom države. Politička je ideologija faktor koji u najvećoj mjeri tječe na kulturnu politiku. Unatoč svim izvanknjiževnim ograničenjima, prijevodna je književnost, kao i kulturne veze s inozemstvom, imala veću slobodu nego druge kulturne institucije zato što je vlast htjela izgraditi pozitivnu sliku zemlje, pogotovu za stranog recepijenta. Položaj prevoditelja u Narodnoj Republici Poljskoj bio je blizak Horacijevu modelu prevođenja, akt pregovaranja u kojem sudjeluju patron (u ovome slučaju država), dva jezika i kulture.
    Translators are a part of institutionalized translation literature together with organizations of translators, literary critics, publishing houses, and magazines. They played a very important role in The Polish People’s Republic. The Polish Communist Party treated them as nest of oppositionists. The first organization of translators, Association of Polish Translators and Interpreters, was established after years of failed attempts in 1981, not accidentally at the time of the biggest popularity of Solidarity. Translation literature was a part of cultural contacts with abroad which were a part of the foreign policy of the state. This particular sphere was under control of the state. Political ideology was the most important factor which influenced cultural policy. Despite those extratextual constraints translators and the sphere of cultural contacts with abroad had a little bit more freedom than other cultural institutions because the political authority wanted to create a positive picture of the country, especially for the foreign receiver. The position of the translator in The Polish People’s Republic was close to The Horace Model of translation. He had to negotiate between a patron (in our case state) and two languages and cultures.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2015, 6, 1; 281-289
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Przypisy tłumacza w polskim przekładzie zbioru esejów Terra incognita Draga Jančara
    Translator’s Footnotes in the Polish Translation of Drago Jančar’s essays Terra Incognita
    Autorzy:
    Weronika, Woźnicka
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/486668.pdf
    Data publikacji:
    2017-12-31
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    przypisy
    paratekst w tłumaczeniu
    eseje
    Drago Jančar
    literatura słoweńska
    footnotes
    paratexts in translation
    essays
    Slovenian literature
    opombe, paratekst v prevodu, eseji, Drago Jančar, slovenska književnost
    Opis:
    The author has analyzed the translator’s footnotes in the Polish translation of Terra Incognita. The footnotes are problematic, because some people consider them a discredit to the translator, while others think them a sign of erudition. There is also a group of people, who say they are a solution to untranslatability, which is a result of the differences between the languages and cultures. They help to deliver the meaning. The author of the article searches and analyses if the translator was consistent while creating footnotes and if the information important provided in the process is essential and helpful for the reader to understand Slovenian culture. In other words, if the footnotes are a solution to the problems with the untranslatability.
    Avtorica članka je analizirala prevajalčeve opombe v poljski izdaji Terra incognita. Prevajalčeve opombe so problematično vprašanje, ker nekateri trdijo, da je to pomanjklivost prevajalca, drugi menijo, da opombe izražajo erudicijo. Obstaja tudi skupina, ki pravi, da so opombe rešitev neprevedljivosti, ki je posledica razlik med jeziki in kulturami, in omogoča sporočiti namen oz. pomen. Avtorica raziskuje in analizira, ali je bila prevajalka dosledna načinu zapisa in ali opombe prinašajo pomembne podatke, ki bodo v pomoč bralcu pri razumevanju slovenske kulture, torej ali opombe rešijo težave z neprevedljivostjo.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2017, 8, 1; 219-231
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Wiedza i zmysły w pracy tłumacza
    The role of translator’s erudition and sensory cognizance in the process of translation
    Vloga čutilnega zaznavanja ter erudicije prevajalca v prevajanju
    Autorzy:
    Muszyńska-Vizintin, Anna
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/486941.pdf
    Data publikacji:
    2015
    Wydawca:
    Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
    Tematy:
    mimetična književnost (mimesis)
    znanje prevajalca
    senzorično zaznavanje
    ekphrasis
    esej o umetnosti
    mimetic literature (mimesis)
    translator’s erudition
    sensory cognizance
    essay about visual arts
    literatura mimetyczna (mimesis)
    wiedza tłumacza
    poznanie zmysłowe
    ekfraza
    esej o sztuce
    Opis:
    Članek obravnava problematiko literarnih besedil (kot so npr. zgodovinski romani, dnevniki, potopisi, biografije, literarni eseji ipd.), za katere je značilna visoka stopnja realnosti (kategorija mimesis) in v katerih se pojavljajo opisi realno obstajajočih prostorov, zgradb, umetnin itd. Ta zvrst leposlovja zahteva od prevajalca določeno znanje ter erudicijo in pogosto temelji na realnih izkušnjah, ki so povezana s čutili (videti, pogledati, pokušati, dotakniti), še predvsem z vidom (figura hipotiposis). Zanimiv primer, ki nekako druži problematiko znanja ter senzoričnega zaznavanja v prevodu, so potopisni eseji o umetnosti, za katere je značilna retorična figura ekhprasis, definirana kot “verbalni (jezikovni) opis resnično obstajajoče umetnine”. Z vidika teorije prevajanja, potopisni eseji o umetnosti (kot je npr. zbirka Zbigniewa Herberta Barbar v vrtu) implicirajo obstoj dveh tipov prevoda, ki sta: 1. primarno, v originalu, intersemiotični prevod (transmutacija) 2. sekundarno pa interlingvalni prevod (iz jezika v jezik). Prevajalec bi moral v postopek interlingvalnega prevajanja vključiti tudi transmutacijo, se pravi verificirati pravilnost prevoda tako v primerjavi z besedilom originala kot tudi z realno umetnino, ki je opisana v originalu.
    This paper deals with the problem of literary texts (such as. Historical novels, diaries, travelogues, biographies, literary essays, etc.) which are characterized by a high degree of reality (category mimesis) and by realistic descriptions of the available spaces, buildings, art, etc. This type of literature requires a certain knowledge and erudition from the translator, and it is often based on real experiences which are connected to the senses (sound, sight, touch, smell, taste), but in particular with sight (figure hipotiposis). An interesting example, that somehow brings together the problems of knowledge and sensory perception in the process of translation, are the travelogue essays on art, characterized by the rhetorical figure known as ekphrasis — a “verbal (linguistic) description of an existent art object”. From the perspective of the theory of translation, travelogue essays concerning art (eg. Zbigniew Herbert‑collection “Barbarian in the garden”) imply the existence of two types of translation, which are: 1) intersemiotic translation (transmutation) and; 2) interlingual translation (from one language to another). During the process of interlingual translation it would be recommendable for the translator to also include the dynamics of transmutation, that is to verify the correctness of the translation in comparison to the original text as well as to the art object, described in the original text.
    Źródło:
    Przekłady Literatur Słowiańskich; 2015, 6, 1; 133-148
    1899-9417
    2353-9763
    Pojawia się w:
    Przekłady Literatur Słowiańskich
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Školska lektira i kulturno pamćenje... Sadržaji nacionalne kulture u nastavnim programima za srpski jezik na mlađem osnovnoškolskom uzrastu
    Compulsory Reading Lists and Cultural Memory. National Culture Content in the Serbian Language Curricula for the Lower Primary School Grades
    Autorzy:
    Janićijević,, Valerija
    Mitrović, Milena
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/1627340.pdf
    Data publikacji:
    2020-12-29
    Wydawca:
    Uniwersytet Pedagogiczny im. Komisji Edukacji Narodowej w Krakowie
    Tematy:
    Serbian culture
    early primary school teaching
    curriculum
    Serbian Language teaching
    literary text
    literature and culture
    cultural and national identity
    empathy
    srpska kultura
    razredna nastava
    nastavni program
    nastava srpskog jezika
    književni tekst
    književnost i kultura
    istorija
    kulturni i nacionalni identitet
    empatija
    Opis:
    Maternji jezik nije samo jezik komunikacije, već i čuvar tradicije i kulture. U njemu su sačuvane sve prethodne jezičke epohe i ukupno kulturno pamćenje jednog naroda. Tako je i školski predmet Srpski jezik važan za izgrađivanje kulturnog i nacionalnog identiteta učenika i najvažniji predmet u osnovnoškolskom obrazovanju. Neophodno je da se posebna pažnja u organizaciji, planiranju i izvođenju nastave poklanja svim onim elementima nacionalne kulture koji su ugrađeni u jezik i, posebno, u književna dela. Tek tako književnost može u potpunosti da vrši svoju obrazovnu, jezičku, estetsku u identitetsku ulogu. Zato se u ovom radu razmatraju sadržaji srpske kulture u nastavnim programima za mlađe razrede osnovne škole. Polazeći od novih programa za prva četiri razred osnovne škole tumačeni su zadaci, ishodi, uputstva i propisani sadržaji u koje su ugrađeni različiti slojevi srpske kulture. Cilj istraživanja jeste da se sagleda prisustvo, rad i stvaralačko delovanje kulture u jeziku i propisanim književnim tekstovima. Tumačena su dela koja potiču iz narodne i savremene književnosti i pripadaju različitim žanrovima (epske narodne pesme, pripovetke, savremena poezija za decu). Zaključuje se da postoje napomene, usmerenja i brojni konkretni sadržaji koji u prvom ciklusu školovanja skreću pažnju na raznolikost i bogatstvo uverenja, ideja, obrazaca ponašanja i duhovnih tvorevina koje pripadaju srpskoj (nacionalnoj) kulturi.
    Mother tongue is not only the language of communication, but also the guardian of tradition and culture. It preserves all earlier linguistic periods and an overall cultural memory of a nation. For this reason, the school subject of the Serbian Language is important for building students’ national identity and it is indeed the most important school subject in primary education. In the processes of organizing, planning, and teaching, a due attention must be given to the elements of national culture that are built in the language and, specifically, in literary works. It is only in this way that literature can fully perform its linguistic, aesthetic, and identity role. This paper looks at the Serbian culture content in the early primary school curricula. Taking the new curricula for the first four grades of primary school as a starting point, the authors analyse the objectives, outcomes, instructions, and the prescribed content in which different layers of Serbian culture are incorporated. The goal of the research is to examine the representation, effects, and a creative impact of culture in the Serbian Language and the literary texts included in the compulsory reading lists. The paper analyses the works belonging to national and contemporary literature, as well as to different genres (epic national poetry, short stories, and contemporary children’s literature). Our conclusion is that the examined material contains the notes, guidelines, and many contents that in the first cycle of primary education draw attention to the diversity and richness of beliefs, ideas, behavioural patterns, and spiritual heritage of Serbian (national) culture.
    Źródło:
    Annales Universitatis Paedagogicae Cracoviensis. Studia ad Didacticam Litterarum Polonarum et Linguae Polonae Pertinentia; 2020, 11, 315; 141-152
    2082-0909
    Pojawia się w:
    Annales Universitatis Paedagogicae Cracoviensis. Studia ad Didacticam Litterarum Polonarum et Linguae Polonae Pertinentia
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
    Tytuł:
    Salon gospođe Talfj i njene metode posredovanja srpske kulture u Nemačkoj
    Mrs. Talfjs salon and her methods of mediating Serbian culture in Germany
    Salon pani Talfj i jej metody mediacji kultury serbskiej w Niemczech
    Autorzy:
    Mikovic, Lazar
    Powiązania:
    https://bibliotekanauki.pl/articles/34670817.pdf
    Data publikacji:
    2023
    Wydawca:
    Akademia Humanistyczno-Ekonomiczna w Łodzi
    Tematy:
    Narodne pesme Srba
    kultura
    Berlin
    književni krugovi
    nemački književni listovi 20-ih godina 19. veka
    književnost
    Štiglic
    Crna Gora
    Herderova poetika
    Vuk Stefanović Karadžić
    braća Grim
    Gete
    Marko Kraljević
    prevodi
    salon
    narodni duh
    kružok
    folk songs of the Serbs
    culture
    literary circles
    German literary magazines of the 20s 19. century
    Stieglitz
    Montenegro
    Herder’s poetics
    brothers Grimm
    Goethe
    translations
    folk spirit
    pieśni ludowe Serbów
    środowisko literackie
    niemieckie czasopisma
    literackie lat 20. XIX w.
    literatura
    Stiglic
    Czarnogóra
    poetyka Herdera
    bracia
    Grimm
    przekłady
    koło
    duch ludowy
    Opis:
    Stvaranje kulturoloških i poetoloških uslova u nemačkim kulturno-političkim centrima pogodnim za recepciju narodne poezije uopšte a time i srpske; koncetualizacija i tekstualizacija slike Srba, naročitno na osnovu Talfjinih prevoda sprske narodne poezije u nemačkoj književnosti i publicistici 20-ih i 30-ih godina 19. veka. Formiranje književnih krugova u Berlinu na čelu sa Geteom, braćom Grim, Kopitarom, Štiglicom i Farnhagenom. Opis puta u knjizi Poseta Crnoj Gori, s posebnim Štiglicovim interesovanjem za narodna predanja, legende i epsku narodnu poeziju u Njegoševoj Grlici. Navodi se i Štiglicov značaj kao kulturnog posrednika i jednog od najboljih Talfjinih sledbenika.
    Salon pani Talfj i jej metody mediacji kultury serbskiej w NiemczechW artykule podjęto tematy stworzenia warunków kulturowych i poetyckich w niemieckich ośrodkach kulturalnych i politycznych odpowiednich dla recepcji poezji ludowej w ogóle, a co za tym idzie – poezji serbskiej oraz konceptualizacji i tekstalizacji obrazu Serbów, zwłaszcza na podstawie tłumaczeń serbskiej poezji ludowej Talfji w literaturze niemieckiej i publicystyce lat 20. i 30. XIX wieku. Omówiono powstanie kół literackich w Berlinie pod przewodnictwem Goethego, braci Grimm, Kopitara, Štiglica i Varnhagen. Opracowanie zawiera opis wycieczki w książce Wizyta w Czarnogórze i odnotowuje szczególne zainteresowanie Štiglica folklorem, legendami i epicką poezją ludową w Grlicy Njegoša. Wspomina również o znaczeniu Štiglica jako mediatora kulturowego i jednego z najlepszych naśladowców Talfji.
    Creation of cultural and poetic conditions in German cultural and political centres suitable for the reception of folk poetry in general, and thus also of Serbian poetry; conceptualization and textualization of the image of Serbs, especially based on Talfja's translations of Serbian folk poetry in German literature and nonfiction in the 20s and 30s of 19th century. Formation of literature circles in Berlin led by Goethe, Brothers Grimm, Kopitar, Stieglitz and Varnhagen. Description of the trip in the book Visit to Montenegro, with Stieglitz's special interest in folklore, legends and epic folk poetry in Njegos's Grlica. Stieglitz's importance as a cultural mediator and one of Talfja's best followers is also mentioned.
    Źródło:
    Językoznawstwo; 2023, 19, 2; 269-277
    1897-0389
    2391-5137
    Pojawia się w:
    Językoznawstwo
    Dostawca treści:
    Biblioteka Nauki
    Artykuł
      Wyświetlanie 1-31 z 31

      Ta witryna wykorzystuje pliki cookies do przechowywania informacji na Twoim komputerze. Pliki cookies stosujemy w celu świadczenia usług na najwyższym poziomie, w tym w sposób dostosowany do indywidualnych potrzeb. Korzystanie z witryny bez zmiany ustawień dotyczących cookies oznacza, że będą one zamieszczane w Twoim komputerze. W każdym momencie możesz dokonać zmiany ustawień dotyczących cookies