Informacja

Drogi użytkowniku, aplikacja do prawidłowego działania wymaga obsługi JavaScript. Proszę włącz obsługę JavaScript w Twojej przeglądarce.

Wyszukujesz frazę "Gostomska, Anita" wg kryterium: Autor


Wyświetlanie 1-5 z 5
Tytuł:
Zagorka. Fenomen (nie)obecny.
Zagorka. The (Not)Present Phenomenon.
Zagorka. (Ne)prisutan fenomen
Autorzy:
Gostomska, Anita
Powiązania:
https://bibliotekanauki.pl/articles/25182953.pdf
Data publikacji:
2022
Wydawca:
Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:
Marija Jurić Zagorka (1873—1957)
kritička recepcija
feminizam
Hrvatska
Poljska
critical reception
feminism
Croatia
Polska
Opis:
This article shows the phenomenon of Croatian journalist and writer Marija Jurić Zagorka. Well-known in Croatia and recently very popular not only among her readers but also scholars (especially feminist-oriented), she remains almost completely absent in Poland today despite the fact that her first novel, The Slaves [Roblje], was translated at the very beginning of the 20th century and she herself was commemorated as the first female journalist from Central Europe in the 1930s.
Članak prikazuje fenomen Marije Jurić Zagorke — najpopularnije hrvatske spisateljice i prve novinarke iz Srednje Europe, iz perspektive njezine recepcije u Hrvatskoj i Poljskoj. Kritičku recepciju njezine produkcije u Hrvatskoj karakterizira velika dinamika i dihotomija; u posljednjih desetak godina došlo je do svojevrsne renesanse interesa za ovu figuru, u akademskoj dimenziji (osobito feministički orijentiranoj) uzimajući oblik valorizacije i revalorizacije Zagorkine bogate ostavštine. Suvremeni poljski književni diskurs slabo reagira na fenomenalnu popularnost Zagorke u njezinoj domovini, iako se u Poljskoj pojavila i kao spisateljica i kao novinarka već početkom 20. stoljeća.
Źródło:
Przekłady Literatur Słowiańskich; 2022, 12; 1-25
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:
Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:
Biblioteka Nauki
Artykuł
Tytuł:
Polskie przekłady zbioru Priče iz davnine Ivany Brlić ‑Mažuranić
Polish translations of Croatian tales of long ago by Ivana Brlić ‑Mažuranić
Poljski prijevodi zbirke Priče iz davnine Ivane Brlić ‑Mažuranić
Autorzy:
Gostomska, Anita
Powiązania:
https://bibliotekanauki.pl/articles/487065.pdf
Data publikacji:
2016
Wydawca:
Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:
Ivana Brlić ‑Mažuranić
Priče iz davnine
Wanda Pogonowska
Wiktor Bazielich
Magdalena Petryńska
prijevod
Croatian tales of long ago
translation
Opis:
Unatoč nesmanjenoj, više no stogodišnjoj popularnosti Ivane Brlić ‑Mažuranić u Hrvatskoj, njezino je stvaralaštvo u Poljskoj gotovo odsutno. Pokušavajući utvrditi razloge te odsutnosti, treba rekonstruirati okolnosti u kojima su nastali poljski prijevodi zbirke Priče iz davnine i ocrtati siluete njezinih prevoditelja. Vode nas one do umjetnice i slikarice Wande Pogonowske, koju treba smatrati prvom poljskom prevoditeljicom poznatih bajki. Iako je jedina prevela na poljski cijelu zbirku, i to dvaput (u tridesetim i pedesetim godinama dvadesetog stoljeća), konačni rezultat njezinih prevoditeljskih napora, zbog višegodišnjih problema s objavljivanjem, ostaje nepoznat, a sjećanje na Wandu Pogonowsku polako nestaje. Vlastiti prijevod jedne bajke iz kolekcije Brlić ‑Mažuranić uspio je u međuratnom tisku objaviti Wiktor Bazielich, koji također nije bio profesionalni prevoditelj, ali nedostatak profesionalizma nadoknadio je iznimnom ustrajnošću. Četrdeset godina poslije istu bajku o ribaru Palunku ponovo je prevela Magdalena Petryńska (nes‑ vjesna da postoji starija poljska verzija), koja svojim bogatim opusom, za razliku od prijeratnih prevoditelja ‑amatera, ponosno predstavlja krug najistaknutijih suvremenih poljskih prevoditelja južnoslavenske proze. Postojeći prijevodi dokaz su prihvaćanja krajnje različitih prevoditeljskih strategija. Bazielichov stav, koji je mogao proizlaziti iz namjere da se poljskim primateljima približi stvarnost južnoslavenske kulture ili jednostavno iz sposobnosti prevoditelja, blizak je formalnoj ekvivalenciji, a postupak Petryńske, koji diktira zabrinutost za komunikacijsku udob‑ nost dječjeg primatelja, može se opisati kao funkcionalna ekvivalencija.
Despite the over one hundred years long popularity of Ivana Brlić ‑Mažuranić in Croatia, her collection Croatian Tales of Long Ago remains almost absent in Poland. An attempt to determine the reasons for this absence involves the reconstruction of the circumstances of its Polish trans‑ lations and the outline of the translators’ silhouettes, which leads to Wanda Pogonowska, who was a visual artist and a painter by education and who should be considered as the first Polish translator of the famous Croatian tales. Although she took on the translation twice (in the 1930s and 1950s) and has remained the only person who translated the entire collection into Polish, the final effect of her translation efforts, due to the problems with its publication, is still unknown, and the memory of Wanda Pogonowska is slowly fading away. Wiktor Bazielich was also an amateur translator but who made up for his lack of professionalism with his extraordinary perseverance and managed to publish in the interwar press his own translation of one fairy tale from the Brlić‑Mažuranić’ collection. The same tale about the fisherman Palunko was translated again forty years later by Magdalena Petryńska (unaware of the existence of the earlier Polish version), who, with her considerable achievements, in contrast to the pre ‑war translators of Brlić ‑Mažuranić, proudly represents the circle of the most outstanding contemporary Polish translators of South Slavic prose. Existing translations show that the translators adopted extremely different transla‑ tion strategies. Wiktor Bazielich’s attitude, which could result from his intention of introducing Polish recipients to the realities of South Slavic culture or from the translator’s skills, is close to formal equivalence; while the procedure of Magdalena Petryńska was dictated by a concern for the communication comfort of the story’s recipients — children and can be described as functional equivalence.
Źródło:
Przekłady Literatur Słowiańskich; 2016, 7, 1; 353-375
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:
Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:
Biblioteka Nauki
Artykuł
Tytuł:
O strategii tłumaczenia na przykładzie powieści "Ministerstwo bólu" Dubravki Ugrešić
Strategija prijevoda u romanu Dubravke Ugrešić "Ministarstvo boli"
The translation strategy in Dubravka Ugresic’s novel "The ministry of pain"
Autorzy:
Gostomska, Anita
Powiązania:
https://bibliotekanauki.pl/articles/487017.pdf
Data publikacji:
2009-10-01
Wydawca:
Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:
Dubravka Ugrešić
Ministarstvo boli
Dorota Jovanka CIrlić
intertekstualność
nieprzekładalność
intertextuality
untranslatability
Opis:
Ovaj tekst predstavlja jedan od najnovijih romana Dubravke Ugrešić smatrani kao predmet prijevoda. Roman "Ministarstvo boli" utemeljen na jugoslavenskoj prošlosti u ponekim se djelovima pokazuje blizak nemogućnosti prevođenja. Problem se osobito odnosi na esejističke dijelove koje ocjenjuju hrvatsku književnost ili komunizam u bivšoj Jugoslaviji. Dorota Jovanka Ćirlić, kao prevoditeljica, odlučila je objasniti neke od poteškoća u odvojenoj bilješci dodanoj romanu (napomene dopunjavaju komentar autorice). Problematične riječi i fraze ostavljene bez takvog objašnjenja mogu ga naći izravno u romanu (deskriptivno komentirane) ili prepuštene su sposobnosti čitatelja. Osim kulturne osnove u romanu postoji također jezično pitanje koje s obzirom na njegovi komplicirani karakter i strategiju prevođenja u tome slučaju trebalo bi prikazati posebno na drugom mjestu.
The text presents one of Dubravka Ugresic’s latest novels perceived as the subject of translation. "The ministry of pain" founded on (ex-)Yugoslavian past turns out extremely difficult, in some parts it seems close to the untranslability. The problem concerns especially the parts which are more essayistic and estimate Croatian literature or communism in former Yugoslavia. Dorota Jovanka Ćirlić, the translator, had decided to explain some of the difficulties in her special note added to the novel (the footnotes supplement the writer’s endnotes). The troublesome words and phrases left without that kind of explanation might find it directly in the novel (descriptively commented) or require reader’s self-reliance. Apart from the cultural setting there is also a language question in the novel which because of its complex character and the translation strategy shall be interpreted separately.
Źródło:
Przekłady Literatur Słowiańskich; 2009, 1, 1; 84-91
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:
Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:
Biblioteka Nauki
Artykuł
Tytuł:
Polskie dwudziestowieczne przekłady Osmana Ivana Gundulicia
Polish 20th century translations of Osman by Ivan Gundulić
Poljski prijevodi Gundulićevog Osmana u dvadesetom stoljeću
Autorzy:
Gostomska, Anita
Powiązania:
https://bibliotekanauki.pl/articles/971882.pdf
Data publikacji:
2019-06-01
Wydawca:
Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:
Ivan Gundulić (1589—1638)
Osman, Julije Benešić (1883—1957)
Czesław Jastrzębiec-Kozłowski (1894—1956)
Jerzy Pogonowski (1897—1980)
translation
Osman
Julije Benešić (1883—1957)
prijevod
Opis:
In this paper, I would like to present the story of two Polish 20th century translations of Osman by baroque poet Ivan Gundulić. In the production process of the translation there were involved three main actors: Croatian initiator of the whole process, Julije Benešić, and the two translators, Czesław Jastrzębiec-Kozłowski and Jerzy Pogonowski.
Ovaj rad prikazuje povijest dvaju poljskih prijevoda Osmana dubrovačkog baroknog pjesnika Ivana Gundulića, pripremljenih u dvadesetom stoljeću. oni su bili jedini u potpunosti završeni, ali samo je jedan od njih odabran za tiskanje prije drugog svjetskog rata. U izuzetni proces proizvodnje prijevoda bili su uključeni tri glavni akteri: hrvatski inicijator međuratne izdavačke serije u Poljskoj pod nazivom jugoslavenska knjižnica (Biblioteka jugosłowiańska), julije Benešić, te dva prevoditelja, mnogo više iskusni czesław jastrzębiec-Kozłowski i debitirajući jerzy Pogonowski. Rad pokazuje kako su posebne okolnosti utjecale na njih troje tako da su neki postali rivali (gotovo neprijatelji) a neki baš prijatelji.
Źródło:
Przekłady Literatur Słowiańskich; 2019, 9, 2; 29-53
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:
Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:
Biblioteka Nauki
Artykuł
Tytuł:
Ivana Brlić-Mažuranić i jej Brlićevac
Ivana BrlićMažuranić and Her Brlićevac
Autorzy:
Gostomska, Anita
Powiązania:
https://bibliotekanauki.pl/articles/15582268.pdf
Data publikacji:
2022-11-14
Wydawca:
Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu
Tematy:
Ivana Brlić-Mažuranić ( 1874–1938 )
Brlićevac
commemorative books
letters
nature
Opis:
The article, based on the commemorative books of the Brlićevac summer house and the correspondence of the Croatian writer Ivana Brlić-Mažuranić, attempts to show the influence that the family estate had on Brlić-Mažuranić and her work. Atthe estate in the immediate vicinityof Brod, where the spouses lived, the family spent the summer months for many consecutive years and Ivana Brlić-Mažuranić wrote most of her works. The close contact with nature, which this place provided to a nature-loving writer, became the dominant source of her inspiration, it also guaranteed great well-being, unattainable in other places she lived ( Brod, Zagreb ). The property played a huge role in the life of the famous Croatian who, in her time free from the work in the vineyard, willingly devoted herself to recreation typical of a summer resort, and each celebration of the moments spent together with the loved ones, led to a kind of sacralization of this space.
Źródło:
Poznańskie Studia Slawistyczne; 2022, 22; 365-381
2084-3011
Pojawia się w:
Poznańskie Studia Slawistyczne
Dostawca treści:
Biblioteka Nauki
Artykuł
    Wyświetlanie 1-5 z 5

    Ta witryna wykorzystuje pliki cookies do przechowywania informacji na Twoim komputerze. Pliki cookies stosujemy w celu świadczenia usług na najwyższym poziomie, w tym w sposób dostosowany do indywidualnych potrzeb. Korzystanie z witryny bez zmiany ustawień dotyczących cookies oznacza, że będą one zamieszczane w Twoim komputerze. W każdym momencie możesz dokonać zmiany ustawień dotyczących cookies