Informacja

Drogi użytkowniku, aplikacja do prawidłowego działania wymaga obsługi JavaScript. Proszę włącz obsługę JavaScript w Twojej przeglądarce.

Wyszukujesz frazę "prijevodi" wg kryterium: Wszystkie pola


Wyświetlanie 1-8 z 8
Tytuł:
Dvadeset pet godina bilježenja prijevoda: hrvatsko i poljsko ogledalo
O dwudziestu pięciu latach przekładów literatury polskiej i chorwackiej: zwierciadła przekładu
Twenty five years of translation: a cultural mirror of Croatian and Polish literature
Autorzy:
Gverić Katana, Petra
Kurtok, Antonina
Powiązania:
https://bibliotekanauki.pl/articles/486683.pdf
Data publikacji:
2016
Wydawca:
Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:
egzilna književnost
recepcija
hrvatski prijevodi
poljski prijevodi
prevoditeljski izbori
literature of exile
reception
Croatian translations
Polish translations
translation choices
Opis:
U članku se skicira slika hrvatske književnosti u ciljnoj, poljskoj kulturi, kao i vice versa, koje se formiraju tijekom 25 -godišnjeg razdoblja. Temelji se ona uglavnom na bibliografijama i komentarima objavljenima u časopisu „Przekłady Literatur Słowiańskich”, koji već desetak godina sustavno i detaljno bilježi i opisuje prijevode slavenskih književnosti. Analiza monografskih izdanja, kad je hrvatska književnost u pitanju, pokazuje da izbor poljskih prevoditelja pada na egzilnu literaturu, koja dobrim dijelom nije bila smatrana kanonom, te djela autora s graničnih područja jezika i kultura bivše Jugoslavije, i tematski se veže uz jugonostalgiju, ratne traume i potragu za identitetom. Hrvatska književnost — i kultura — u Poljskoj često stoga nose ponajprije odrednicu „balkanskog” i „postjugoslavenskog”. S druge strane, poljska književnost u hrvatskim prijevodima uglavnom se predstavlja reprezentativnim autorima, čiji se opus smatra kanonskim i u izvornoj kulturi. Ogledanje jedne kulture u drugoj donosi širu sliku predstavljanja Drugoga i otvara problem odnosa kulturne auto - i heteropredodžbe.
In this article, we have tried to draw an image of Croatian literature in Polish culture, as well as vice versa, in the last 25 years, based on bibliographies and articles on translations in PLS. It has been concluded that, due to translators’ choices of Croatian exile literature, works perceived in the source culture as non -canon, themes related to war, Yugonostalgia and authors whose work belong to the “borderline” of a few nations, Croatian literature in Poland exists as “Balkan” literature. On the other hand, choices of Polish literature in Croatia mainly concerns classic Polish authors. Both cases draw a wider picture of national imagery — a hetero -image — in the target culture.
Źródło:
Przekłady Literatur Słowiańskich; 2016, 7, 2; 35-52/53-72
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:
Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:
Biblioteka Nauki
Artykuł
Tytuł:
Polskie przekłady zbioru Priče iz davnine Ivany Brlić ‑Mažuranić
Polish translations of Croatian tales of long ago by Ivana Brlić ‑Mažuranić
Poljski prijevodi zbirke Priče iz davnine Ivane Brlić ‑Mažuranić
Autorzy:
Gostomska, Anita
Powiązania:
https://bibliotekanauki.pl/articles/487065.pdf
Data publikacji:
2016
Wydawca:
Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:
Ivana Brlić ‑Mažuranić
Priče iz davnine
Wanda Pogonowska
Wiktor Bazielich
Magdalena Petryńska
prijevod
Croatian tales of long ago
translation
Opis:
Unatoč nesmanjenoj, više no stogodišnjoj popularnosti Ivane Brlić ‑Mažuranić u Hrvatskoj, njezino je stvaralaštvo u Poljskoj gotovo odsutno. Pokušavajući utvrditi razloge te odsutnosti, treba rekonstruirati okolnosti u kojima su nastali poljski prijevodi zbirke Priče iz davnine i ocrtati siluete njezinih prevoditelja. Vode nas one do umjetnice i slikarice Wande Pogonowske, koju treba smatrati prvom poljskom prevoditeljicom poznatih bajki. Iako je jedina prevela na poljski cijelu zbirku, i to dvaput (u tridesetim i pedesetim godinama dvadesetog stoljeća), konačni rezultat njezinih prevoditeljskih napora, zbog višegodišnjih problema s objavljivanjem, ostaje nepoznat, a sjećanje na Wandu Pogonowsku polako nestaje. Vlastiti prijevod jedne bajke iz kolekcije Brlić ‑Mažuranić uspio je u međuratnom tisku objaviti Wiktor Bazielich, koji također nije bio profesionalni prevoditelj, ali nedostatak profesionalizma nadoknadio je iznimnom ustrajnošću. Četrdeset godina poslije istu bajku o ribaru Palunku ponovo je prevela Magdalena Petryńska (nes‑ vjesna da postoji starija poljska verzija), koja svojim bogatim opusom, za razliku od prijeratnih prevoditelja ‑amatera, ponosno predstavlja krug najistaknutijih suvremenih poljskih prevoditelja južnoslavenske proze. Postojeći prijevodi dokaz su prihvaćanja krajnje različitih prevoditeljskih strategija. Bazielichov stav, koji je mogao proizlaziti iz namjere da se poljskim primateljima približi stvarnost južnoslavenske kulture ili jednostavno iz sposobnosti prevoditelja, blizak je formalnoj ekvivalenciji, a postupak Petryńske, koji diktira zabrinutost za komunikacijsku udob‑ nost dječjeg primatelja, može se opisati kao funkcionalna ekvivalencija.
Despite the over one hundred years long popularity of Ivana Brlić ‑Mažuranić in Croatia, her collection Croatian Tales of Long Ago remains almost absent in Poland. An attempt to determine the reasons for this absence involves the reconstruction of the circumstances of its Polish trans‑ lations and the outline of the translators’ silhouettes, which leads to Wanda Pogonowska, who was a visual artist and a painter by education and who should be considered as the first Polish translator of the famous Croatian tales. Although she took on the translation twice (in the 1930s and 1950s) and has remained the only person who translated the entire collection into Polish, the final effect of her translation efforts, due to the problems with its publication, is still unknown, and the memory of Wanda Pogonowska is slowly fading away. Wiktor Bazielich was also an amateur translator but who made up for his lack of professionalism with his extraordinary perseverance and managed to publish in the interwar press his own translation of one fairy tale from the Brlić‑Mažuranić’ collection. The same tale about the fisherman Palunko was translated again forty years later by Magdalena Petryńska (unaware of the existence of the earlier Polish version), who, with her considerable achievements, in contrast to the pre ‑war translators of Brlić ‑Mažuranić, proudly represents the circle of the most outstanding contemporary Polish translators of South Slavic prose. Existing translations show that the translators adopted extremely different transla‑ tion strategies. Wiktor Bazielich’s attitude, which could result from his intention of introducing Polish recipients to the realities of South Slavic culture or from the translator’s skills, is close to formal equivalence; while the procedure of Magdalena Petryńska was dictated by a concern for the communication comfort of the story’s recipients — children and can be described as functional equivalence.
Źródło:
Przekłady Literatur Słowiańskich; 2016, 7, 1; 353-375
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:
Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:
Biblioteka Nauki
Artykuł
Tytuł:
Przekłady literatury polskiej w Chorwacji w latach 2007—2013
Prijevodi poljske književnosti u Hrvatskoj u razdoblju od 2007. do 2012. godine
Polish literature in Croatian translation from 2007 to 2012
Autorzy:
Podboj, Martina
Powiązania:
https://bibliotekanauki.pl/articles/486972.pdf
Data publikacji:
2014-07-01
Wydawca:
Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:
przekład literacki
literatura polska
chorwackie tłumaczenie
književni prijevod
poljska književnost
hrvatski prijevod
literary translation
Polish literature
Croatian translation
Opis:
U radu su predstavljeni prijevodi poljske književnosti na hrvatski jezik od 2007. do 2012. godine. Analizirani su prijevodi objavljeni kao samostalne knjige ili prijevodi unutar književnih časopisa. Uz kvalitativne i kvantitativne podatke, objašnjen je i izvanknjiževni kontekst koji utječe na izdavačku i prevodilačku aktivnost. Za navedeno se razdoblje, u usporedbi s prethodnim godinama, ističe se da je prevoditeljska aktivnost postala vrlo raznolika te da je obuhvatila autore i žanrove koji u početku nisu bili toliko zastupljeni te se zaključuje da je poljska književnost kvalitetno predstavljena hrvatskoj čitalačkoj publici.
This paper presents translation of Polish literature in Croatia, published from 2007 to 2012, either as independent books, or as publications in literary magazines. Besides qualitative and quantitative data for the mentioned period, the paper explains the context and reasons outside literature that have an influence on translation and publishing activity. This period, compared to ones before, is described as diverse and rich with Polish translations of authors and genres that were not covered before. It is concluded that Polish literature is well‑presented to Croatian readers.
Źródło:
Przekłady Literatur Słowiańskich; 2014, 5, 2; 67-73
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:
Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:
Biblioteka Nauki
Artykuł
Tytuł:
Polskie dwudziestowieczne przekłady Osmana Ivana Gundulicia
Polish 20th century translations of Osman by Ivan Gundulić
Poljski prijevodi Gundulićevog Osmana u dvadesetom stoljeću
Autorzy:
Gostomska, Anita
Powiązania:
https://bibliotekanauki.pl/articles/971882.pdf
Data publikacji:
2019-06-01
Wydawca:
Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:
Ivan Gundulić (1589—1638)
Osman, Julije Benešić (1883—1957)
Czesław Jastrzębiec-Kozłowski (1894—1956)
Jerzy Pogonowski (1897—1980)
translation
Osman
Julije Benešić (1883—1957)
prijevod
Opis:
In this paper, I would like to present the story of two Polish 20th century translations of Osman by baroque poet Ivan Gundulić. In the production process of the translation there were involved three main actors: Croatian initiator of the whole process, Julije Benešić, and the two translators, Czesław Jastrzębiec-Kozłowski and Jerzy Pogonowski.
Ovaj rad prikazuje povijest dvaju poljskih prijevoda Osmana dubrovačkog baroknog pjesnika Ivana Gundulića, pripremljenih u dvadesetom stoljeću. oni su bili jedini u potpunosti završeni, ali samo je jedan od njih odabran za tiskanje prije drugog svjetskog rata. U izuzetni proces proizvodnje prijevoda bili su uključeni tri glavni akteri: hrvatski inicijator međuratne izdavačke serije u Poljskoj pod nazivom jugoslavenska knjižnica (Biblioteka jugosłowiańska), julije Benešić, te dva prevoditelja, mnogo više iskusni czesław jastrzębiec-Kozłowski i debitirajući jerzy Pogonowski. Rad pokazuje kako su posebne okolnosti utjecale na njih troje tako da su neki postali rivali (gotovo neprijatelji) a neki baš prijatelji.
Źródło:
Przekłady Literatur Słowiańskich; 2019, 9, 2; 29-53
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:
Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:
Biblioteka Nauki
Artykuł
Tytuł:
Miljenko Jergović w Polsce i o Polsce — na marginesie komentarza do powieści Wilimowski
Miljenko Jergović u Poljskoj i o Poljskoj — na margini komentara na roman Wilimowski
Miljenko Jergović in and about Poland — Notes in the Margin while Discussing Wilimowski the Novel
Autorzy:
Kurtok, Antonina
Powiązania:
https://bibliotekanauki.pl/articles/486828.pdf
Data publikacji:
2017-12-31
Wydawca:
Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:
Miljenko Jergović
hrvatska književnost
poljski prijevodi
recepcija
Croatian literature
Polish translations
reception
Opis:
U članku se sintetično ukazuje književnu nazočnost Miljenka Jergovića u Poljskoj te se pregledava poljske prijevode njegovih djela. Predstavlja se Jergovićeve veze s Poljskom, npr. njegovu suradnju s Magdalenom Petryńskom (prevoditeljicom svih poljskih izdanja njegovih romana) i njezin utjecaj na piščevu popularnost u našoj zemlji. U odnosu na to, članak se koncentrira na Jergovićevu najviše poljskom djelu — (kratkom) romanu Wilimowski. Zahvaljajući Petryńskoj roman je bio objavljen u Poljskoj u travnju 2016., što je bila svjetska premijera ove knjige u tiskanom izdanju. U članku se ukratko prezentira okolnosti izdanja poljskog prijevoda Wilimowskog, razloge piščevog interesa za Poljsku (između ostalog za naslovni lik romana — poljskog nogometaša Ernesta Wilimowskog) te recepciju knjige u Poljskoj. isto tako se ukazuju osnovne crte Jergovićevog književnog rada npr. naracijska strategija ili najčešće teme koje se pojavljuju u njegovim djelima.
The article gives a brief summary of Miljenko Jergović’s literary presence in Poland. It concentrates upon the writer’s poems, short stories, novels and essays hitherto translated into Polish and published in Poland. Additionally, jergović’s manifold connections with Poland are presented, starting with the history of his cooperation with Magdalena Petryńska, who translated all of his novels into Polish. This translator’s impact on the writer’s popularity in our country is underscored. Within this scope, the article concentrates on the Jergović’s “most Polish” work, a short novel entitled Wilimowski. Thanks to Petryńska’s efforts, the book was published in Polish in april 2016, which constituted the novel’s world premiere. The article concisely addresses and describes the circumstances of Wilimowski’s several editions, concurrently discussing motives behind the writer’s interest in Poland (among others, the novel’s protagonist — a Polish football player Ernest Wilimowski), and the book’s reception in Poland. Last but not least, Jergović’s writing technique is characterized along with leitmotifs of his literary works.
Źródło:
Przekłady Literatur Słowiańskich; 2017, 8, 2; 37-49
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:
Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:
Biblioteka Nauki
Artykuł
Tytuł:
Osvrt na bibliografiju hrvatskih prijevoda iz poljske književnosti u 2014. godini
Komentarz do bibliografii przekładów literatury polskiej w Chorwacji w 2014 roku
Review of Croatian translations of Polish literature published in the 2014
Autorzy:
Rogić Musa, Tea
Majdzik, Katarzyna
Powiązania:
https://bibliotekanauki.pl/articles/486899.pdf
Data publikacji:
2015
Wydawca:
Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:
poljska književnost
prijevodi na hrvatski jezik
bibliografija prijevoda 2014
Polish literature
Croatian translations
Bibliography of translation 2014
Opis:
Rad se stručno bavi prijevodima iz poljske književnosti na hrvatskom jeziku, objavljenima u Hrvatskoj tijekom 2014, na osnovi bibliografskoga uvida u prijevodna izdanja. Sažeto i informativno donosi komentare o svakom izdanju, njegovu književnom profilu, prevoditelju i izdavaču, te se sumarno osvrće na percepciju o poljskoj književnosti koju prijevodi omogućuju i narav kulturne razmjene koja se zahvaljujući njima ostvaruje.
The paper deals with professional translations of Polish literature into Croatian language, published in Croatia in 2014, based on bibliographic access to translation issues. Concise and informative comments of each publication, its literary profile, its translator and publisher, as well as the summary, refer to the perception of Polish literature and the nature of cultural exchange that is achieved thanks to the translations.
Źródło:
Przekłady Literatur Słowiańskich; 2015, 6, 2; 63-78
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:
Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:
Biblioteka Nauki
Artykuł
Tytuł:
Poljska književnost u Bosni i Hercegovini – prijevodi od 1990. do 2020.
Polish Literature in Bosnia and Herzegovina — Translations from 1990 to 2020
Literatura polska w Bośni i Hercegowinie — przekłady z lat 1990—2020
Autorzy:
Ljevo-Ovčina, Amela
Powiązania:
https://bibliotekanauki.pl/articles/25189073.pdf
Data publikacji:
2022
Wydawca:
Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:
poljska književnost
prevođenje
izdavači
Bosna i Hercegovina
literatura polska
przekłady
wydawcy
Bośnia i Hercegowina
Polish literature
translation
publishers
Bosnia and Herzegovina
Opis:
U radu je riječ o prijevodima poljske književnosti u Bosni i Hercegovini u periodu od 1990. do 2020. u izdanjima u obliku knjige i manjim dijelom u bosansko-hercegovačkim časopisima. Predstavljen je repertoar prevedenih djela, zatim bosansko-hercegovački prevoditelji s poljskog jezika, s kratkim osvrtom na vrijeme do 90-ih godina prošlog stoljeća. Ovaj pregled pokazuje raznovrsnost prevedenih djela, ali i praznine i kašnjenja u prevođenju savremene poljske književnosti.
Przedmiotem artykułu są tłumaczenia literatury polskiej, które ukazały się w Bośni i Hercegowinie w latach 1990—2020 — zarówno w wydaniach książkowych, jak i w czasopismach. Przedstawiono repertuar tłumaczonych utworów i przybliżono sylwetki bośniackich tłumaczy z języka polskiego. Przegląd ten z jednej strony ukazuje różnorodność tłumaczonych utworów, z drugiej — także luki i opóźnienia w przekładach współczesnej literatury polskiej.
The paper deals with translations of Polish literature in Bosnia and Herzegovina in the period from 1990 to 2020 appearing in book publications and to a lesser extent in Bosnian journals. The spectrum of translated works was presented as well as Bosnian translators from Polish with a brief overview of the period preceding the 1990s. This overview shows the diversity of translated works but also some gaps and delays in translating contemporary Polish literature.
Źródło:
Przekłady Literatur Słowiańskich; 2022, 12; 1-17
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:
Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:
Biblioteka Nauki
Artykuł
Tytuł:
Dorta Jagić — poetka wolności. Komentarz do Bibliografii przekładów literatury chorwackiej w Polsce w 2014 roku
Dorta Jagić — pjesnikinja slobode. Komentar uz Bibliografiju prijevoda hrvatske književnosti u Poljskoj 2014.
Dorta Jagić — the poetess of freedom. The commentary to the Bibliography of the translations of Croatian literature in Poland in 2014
Autorzy:
Majdzik, Katarzyna
Powiązania:
https://bibliotekanauki.pl/articles/487003.pdf
Data publikacji:
2015
Wydawca:
Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:
hrvatska književnost
prijevodi
Europski pjesnik slobode
bibliografija
Croatian literature
translations
Dorta Jagić
The European Poet of Freedom
bibliography
Opis:
U Poljskoj 2014. godina nije obilovala izdanjima hrvatske književnosti. U kulturnim i književnim časopisima pojavilo se dvadesetak pjesama i proznih fragmenata, nešto manje eseja i dramskih tekstova. Među monografijama posebnu pozornost privlači zbirka eseja Dubravke Ugrešić Kultura karaoke, kao i izbor stihova Ivana Hercega i knjiga pjesama Dorte Jagić Kauč na trgu. Spomenuta knjiga pjesama nagrađena je na prestižnom književnom natječaju „Europski pjesnik slobode”, koji je organizirao grad Gdanjsk. Posebno je istaknut prijevod pjesama na poljski jezik Małgorzate Wierzbicke. Članak analizira izabrane stihove iz nagrađene zbirke Dorte Jagić.
The year 2014 in Poland did not teem with many publications of Croatian literary works. In journals of culture and literature there were published a dozen or so poems and prose excerpts, less essays and plays. Among book publications attention should be paid to the collection of essays by Dubravka Ugresić Karaoke culture, the selection of poems by Ivan Herceg and the poetic tome by Dorta Jagić Sofa on the market. The last mentioned was awarded during the prestigious literary contest „The European Poet of Freedom” taking place in Gdańsk. Apart from the poetess the jury set the translator Małgorzata Wierzbicka apart for distinction. The article discusses selected poems by Dorta Jagić from the awarded collection.
Źródło:
Przekłady Literatur Słowiańskich; 2015, 6, 2; 45-55
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:
Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:
Biblioteka Nauki
Artykuł
    Wyświetlanie 1-8 z 8

    Ta witryna wykorzystuje pliki cookies do przechowywania informacji na Twoim komputerze. Pliki cookies stosujemy w celu świadczenia usług na najwyższym poziomie, w tym w sposób dostosowany do indywidualnych potrzeb. Korzystanie z witryny bez zmiany ustawień dotyczących cookies oznacza, że będą one zamieszczane w Twoim komputerze. W każdym momencie możesz dokonać zmiany ustawień dotyczących cookies