Informacja

Drogi użytkowniku, aplikacja do prawidłowego działania wymaga obsługi JavaScript. Proszę włącz obsługę JavaScript w Twojej przeglądarce.

Wyszukujesz frazę "Croatian literature" wg kryterium: Temat


Wyświetlanie 1-2 z 2
Tytuł:
Zaborav i ideologija. O recepciji i sudbini hrvatskih književnih kritičara koji su objavljivali za Nezavisne Države Hrvatske (1941-1945)
Oblivion and Ideology. On the Reception and Fate of Croatian Literary Critics Publishing in the Independent State of Croatia (1941-1945)
Autorzy:
Matičević, Ivica
Powiązania:
https://bibliotekanauki.pl/articles/52482718.pdf
Data publikacji:
2022
Wydawca:
Polska Akademia Umiejętności
Tematy:
ideologija i estetika
politika i književnost
hrvatska književna kritika
književnost za NDH
recepcija književnog djela
ideology and aesthetics
politics and literature
Croatian literary criticism
Croatian literature in the Independent State of Croatia
reception of a literary work
Opis:
Rad donosi analitički prikaz sudbine izabranih hrvatskih književnih kritičara/pisaca (V. Nikolić, A. Bonifačić, A. Barac…) koji su pisali kritike i eseje za postojanja Nezavisne Države Hrvatske (1941-1945). Nakon završetka Drugog svjetskog rata dolazi do osnutka komunističke Jugoslavije te zabrane objavljivanja, uz istodobno prešućivanja i zaborav hrvatske književnosti napisane za NDH. S druge strane, nakon raspada Jugoslavije 1991. i domovinskog rata u Hrvatskoj dolazi do rehabilitacije pojedinih tema, pisaca i njihovih djela koja su bila zabranjena i izložena trajnom zaboravu za vrijeme socijalističkog političkog sistema. Temeljno uporište ovoga rada je pokušati ponuditi odgovor na pitanje: kako i u kolikoj mjeri ideologija i politička diktatura jednoga razdoblja može utjecati na recepciju književnih i kulturnih vrijednosti nastalih za vrijeme drukčijeg ideološkog i političkog sistema.  
The paper provides an analytical account of the fate of selected Croatian literary critics/writers (V. Nikolić, A. Bonifačić, A. Barac...) who wrote reviews and essays in the Independent State of Croatia (1941-1945). After the end of the Second World War, communist Yugoslavia was founded and the publication was banned, and Croatian literature written in the NDH fell into oblivion. On the other hand, after the breakup of Yugoslavia in 1991 and the civil war in Croatia, there is a rehabilitation of certain topics, writers and their works that were banned and faced the risk of oblivion during the socialist political system. The fundamental basis of this work is to try to answer the question: how the ideology and political dictatorship of one period can influence the reception of literary and cultural values created during a different ideological and political system.
Źródło:
Kultura Słowian. Rocznik Komisji Kultury Słowian PAU; 2022, XVIII; 117-126
2451-4985
2543-9561
Pojawia się w:
Kultura Słowian. Rocznik Komisji Kultury Słowian PAU
Dostawca treści:
Biblioteka Nauki
Artykuł
Tytuł:
Zaboravljena književnopovijesna zagonetka: hrvatska epizoda Irine Aleksander-Kunjine
A Forgotten Literary History Riddle: the Croatian Literary Episode of Irina Aleksander-Kunjina
Autorzy:
Musa, Tea Rogić
Powiązania:
https://bibliotekanauki.pl/articles/52575508.pdf
Data publikacji:
2022
Wydawca:
Polska Akademia Umiejętności
Tematy:
Irina Aleksander-Kunjina
literatura chorwacka
literatura rosyjska
modernizm międzywojenny
chorwacko-słowiańskie stosunki literackie
zapomniane historyczno-literackie dziedzictwo
Irina Aleksander Kunjina
Croatian literature
Russian literature
interwar modernism
Croatian-Slavic literary relations
forgotten Literary History Legacy
hrvatska književnost
ruska književnost
međuratni modernizam
hrvatsko-slavenske književne veze
zaboravljena književnopovijesna baština
Opis:
Članak se bavi zagonetnom zagrebačkom fazom iz biografije Irine Aleksander-Kunjine, njezinom ulogom u hrvatskoj književnosti razdoblja međuraća i odnosima s protagonistima tadašnjega hrvatskoga književnoga života. Donijet će se pregled njezinih književnih suradnji u hrvatskim književnim časopisima. Osim pokušaja određenja njezine uloge u međuratnom književnom životu, cilj je članka osvijetliti njezino pisanje na hrvatskome i donijeti osvrt na recepciju njezina položaja i djela u hrvatskoj književnoj sredini. Iako jest imala odjeka u književnoj javnosti, više je pozornosti dobivala njezina građanska osoba nego književni rad. Cilj je članka iznijeti stajalište o njezinu mjestu u hrvatskoj književnoj povijesti prve polovice XX. stoljeća i možebitnu važnost za povijest hrvatsko-slavenskih književnih veza.
This paper presents the most important information about the mysterious Zagreb phase of Irina Aleksander-Kunjina’s biography, her role in Croatian interwar literature, and her relations with vital figures of the Croatian literary scene of that time. An overview of her literary contributions in Croatian literary journals will also be presented. Apart from the evaluation of her role in the interwar literary scene, the aim of this paper is to shed light on her writing in Croatian and the reception of her activity and works in Croatian literary milieu. Although she did receive attention among the literary public, this was more due to her public persona than her literary work. Furthermore, this paper aims to offer an summary of her position in Croatian literary history in the first half of the 20th century and her importance in the history of Croatian-Slavic literary relations.
Źródło:
Kultura Słowian. Rocznik Komisji Kultury Słowian PAU; 2022, XVIII; 291-301
2451-4985
2543-9561
Pojawia się w:
Kultura Słowian. Rocznik Komisji Kultury Słowian PAU
Dostawca treści:
Biblioteka Nauki
Artykuł
    Wyświetlanie 1-2 z 2

    Ta witryna wykorzystuje pliki cookies do przechowywania informacji na Twoim komputerze. Pliki cookies stosujemy w celu świadczenia usług na najwyższym poziomie, w tym w sposób dostosowany do indywidualnych potrzeb. Korzystanie z witryny bez zmiany ustawień dotyczących cookies oznacza, że będą one zamieszczane w Twoim komputerze. W każdym momencie możesz dokonać zmiany ustawień dotyczących cookies