Temat: prijevod - Katalog OPAC zbiorów

Skocz do pozycji: 1.

Tytuł:: Paratekst w serii przekładowej — polskie przekłady dwóch wierszy Milivoja Slavička
Paratext in a Series of Translations: Polish Translations of Two Poems by milivoj Slaviček
Autorzy:: Wołek-San Sebastian, Katarzyna
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/487247.pdf
Data publikacji:: 2017-12-31
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: paratext
translation series
Milivoj Slaviček
paratekst
serijski prijevod
prijevod kao serija
paratekst, seria przekładowa, Milivoj Slaviček
Opis:: Paratext has a considerable impact on the shaping of the way in which a literary work is open to each translation, as well as the dynamics of this openness. critical paratexts that refer to an existing translation prove that new attempts arise from the readers’ unfulfilled expectations. Peritexts, where the poetics of a given author is discussed, point out that the aesthetic value of a given work corresponds to the number of readings of that work (including translations). They also provide a justification (albeit not an indirect one) for individual translation solutions, similarly to paratexts, where the translator provides reflections on his or her own translation. on the other hand, elements of critical epitexts (i.e. reviews) oftentimes become an integral part of a new translated text in a series.
Književnoj djelo je otvoreno prema svakom novom prijevodu. Paratekstovi u velikoj mjeri oblikuju vrstu i dinamičnost tog “otvorenja”. Kritički paratekstovi su dokaz da je uzrok nastojanja novih prijevoda istog dijela neispunjena očekivanja čitatelja. S druge strane paratekstovi koji govore o poetici konkretnog pisca dokazuju da postoji paralelizam između vrijednosti književnog dijela i broja njegovih interpretacija (dakle također broja prijevoda). U njima nalazimo također opravdanje posebnih traduktoloških rješenja, slično kao u paratekstovima u kojima prevoditelj objavljuje razmatranja o vlastitom prijevodu. Sastojci kritičkih epitekstova često postaju sastavni dio novog prijevoda u seriji.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2017, 8, 1; 91-108
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 2.

Tytuł:: Przekłady literatury polskiej w Chorwacji w latach 2007—2013
Prijevodi poljske književnosti u Hrvatskoj u razdoblju od 2007. do 2012. godine
Polish literature in Croatian translation from 2007 to 2012
Autorzy:: Podboj, Martina
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/486972.pdf
Data publikacji:: 2014-07-01
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: przekład literacki
literatura polska
chorwackie tłumaczenie
književni prijevod
poljska književnost
hrvatski prijevod
literary translation
Polish literature
Croatian translation
Opis:: U radu su predstavljeni prijevodi poljske književnosti na hrvatski jezik od 2007. do 2012. godine. Analizirani su prijevodi objavljeni kao samostalne knjige ili prijevodi unutar književnih časopisa. Uz kvalitativne i kvantitativne podatke, objašnjen je i izvanknjiževni kontekst koji utječe na izdavačku i prevodilačku aktivnost. Za navedeno se razdoblje, u usporedbi s prethodnim godinama, ističe se da je prevoditeljska aktivnost postala vrlo raznolika te da je obuhvatila autore i žanrove koji u početku nisu bili toliko zastupljeni te se zaključuje da je poljska književnost kvalitetno predstavljena hrvatskoj čitalačkoj publici.
This paper presents translation of Polish literature in Croatia, published from 2007 to 2012, either as independent books, or as publications in literary magazines. Besides qualitative and quantitative data for the mentioned period, the paper explains the context and reasons outside literature that have an influence on translation and publishing activity. This period, compared to ones before, is described as diverse and rich with Polish translations of authors and genres that were not covered before. It is concluded that Polish literature is well‑presented to Croatian readers.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2014, 5, 2; 67-73
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 3.

Tytuł:: Jergovicia żonglerka stereotypami. Wokół polskiego przekładu powieści "Srda śpiewa o zmierzchu w Zielone Świątki"
Jergovićevo žonglerstvo stereotipima. U vezi s poljskim prijevodom romana "Srda pjeva, u sumrak, na duhove"
Juggling Stereotypes by Miljenko Jergović On the Polish Translation of the Novel "Srda pjeva, u sumrak, na duhove"
Autorzy:: Majdzik, Katarzyna
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/487023.pdf
Data publikacji:: 2013-07-01
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: Miljenko Jergović
przekład
stereotyp
interpretacja
prijevod
stereotip
interpretacija
translation
stereotype
interpretation
Opis:: U članku se na osnovi poljskoga prijevoda romana Miljenka Jergovića Srda pjeva, u sumrak, na duhove raspravlja o problemu stereotipa u prijevodu. Odabranim translatološkim postupcima pokazuje se kako je prevoditeljica (Magdalena Petryńska) pokušavala prenijeti stereotipske predodžbe iz izvornoga okvira u poljski kulturni krug. Predstavljeni primjeri prevodilačkog rada također su polazište za refleksiju o povezivanju pojma stereotipa s problemom interpretacije te definitivno potvrđuju kako je čovjek-subjekt (pa tako i Jergovićev lik) kulturno biće. U vezi sa stereotipom postavlja se i pitanje mogućnosti neovisnog (ili stručnog) razumijevanja stvarnosti i umjetnosti. Odgovor se traži pomoću koncepcije S. Turnera i P. Bourdieua koju se pokušava prilagoditi rješavanju pitanja stereotipa.
This article is based on a Polish translation of the novel by Miljenko Jergović Srda pjeva, u sumrak, na duhove and discusses the problem of stereotypes in translation. Selected translation procedures will show the interpreter (Magdalena Petryńska) trying to convey stereotypical notions of the original frame in the Polish cultural circle. Examples of the procedures that interpreter’s followed are also a starting point to the reflection on the idea of linking the problem of interpretation and the problem of stereotype. Through these examples it is shown that the subject (which is also a literary figure) is a cultural being. The problem of stereotype allows for the raising of a question about the independence of reality and art’s interpretation. Response to this question is inquired with the help of the concepts of S. Turner and P. Bourdieu.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2013, 4, 1; 140-153
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 4.

Tytuł:: Problemi interpretacije i prevođenja stare književnosti Nekoliko pitanja, primjedbi i propozicija
Problemy interpretacji oraz tłumaczenia literatury dawnej Kilka uwag, kwestii i propozycji
The Problems of Interpreting and Translating Old Literature Several questions, comments and propositions
Autorzy:: Milanović, Zvonimir
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/1373680.pdf
Data publikacji:: 2016
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: translatologija
prijevod
interpretacija
Kochanowski
stara književnost
translation studies
translation
interpretation
old literature
Opis:: U ovom članku obrađena su neka translatološka pitanja i problemi na području prijevoda stare književnosti, a na osnovi odabranih ulomaka iz djela Jana Kochanowskog, kao i iz eseja Czesława Miłosza, koji se dijelom također odnosi na translatološke probleme. Provedena analiza citiranih stihova i njihovih prijevoda pokazuje da prevođenje renesansne književnosti podrazumijeva i poznavanje tadašnjih poetika i retoričkih regula, koje su dijelom baštinjene iz razdoblja starog vijeka. Osim toga, bitnim se čini, kako postulira Miłosz, i psihološki čimbenik, koji je poljski nobelovac odredio kao „suosjećanje” prevoditelja s osobom danog autora. Za samu translatologiju presudna je književna interpretacija i cjelovito razumijevanje prevođenog teksta iz područja stare književnosti. Ta interpretacija treba polaziti od temeljita poznavanja renesansne epohe i kulture, u sklopu koje je književno djelo i nastalo.
In this paper I have analyzed some translatological questions in the field of translating old literature, on the basis of selected fragments from the works of Jan Kochanowski and from the essay of Czesław Miłosz that examines some translatological problems. An analysis of the cited fragments and their translations shows that the translation of Renaissance literature should also opt for knowledge of contemporary poetics and rhetorical rules, which formed a part of the legacy from the literature of the ancient period. In addition, as Miłosz postulates in his essay, it seems that in the process of a translation of great significance is the empathy of the translator himself with the persona of a given author. Literary interpretation and the correct understanding of old literature is a crucial factor and the starting point in the translation process. Such an interpretation is based on a thorough knowledge of the epoch and the culture of the Renaissance period, within which the concrete work was written.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2016, 7, 1; 250-260
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 5.

Tytuł:: Przekraczając granice. Problem przekładu wulgaryzmów i przekleństw
Prekoračajući granice Pitanje prijevoda psovki i vulgarizama
Crossing the borders Problems of curses and vulgarisms translation
Autorzy:: Pycia, Paulina
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/487294.pdf
Data publikacji:: 2012-10-01
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: wulgaryzmy
tabu
przekład
ekwiwalencja
Vedrana Rudan
vulgarizam
prijevod
ekvivalencija
vulgarism
taboo
translation
equivalence
Opis:: U radu se analizira problem tabu riječi koje se definiraju kao psovke i vulgarizmi te njihova upotreba i prijevod. Izvor analiziranih tabu riječi je roman Vedrane Rudan "Uho, grlo, nož" i njegov poljski prijevod "Ucho, gardło, nóż". Istraživani diskurs je zapravo idiolekt glavnog lika — žene, što je jako iznenađujuće i interesantno. Analiza opisuje vrste tabu riječi i izraza te različite metode njihovog prevođenja. Istraživanje dokazuje da se vulgarizmi upotrebljavaju puno češće u hrvatskom tekstu, dok su u poljskom prijevodu, u većini primjera, eufemizirani ili ignorirani.
In this article the problem of taboo words, defined as curses and vulgarisms, appearing and translating is analysed. The source of investigated taboo words is Vedrana Rudan’s novel titled "Uho, grlo, nož" and its Polish translation "Ucho, gardło, nóż". It’s surprising and interesting that the investigated discourse is basically character’s idiolect — woman’s idiolect. The analysis describes the types of taboo words and expressions and presents various methods of their translation. It proves that vulgarisms occur in the Croatian text more frequently and in the Polish one they are in most cases euphemized or ignored.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2012, 3, 1; 135-148
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 6.

Tytuł:: Stereotyp kobiety — dramat "Sve o ženama" Miro Gavrana i jego polski przekład
Stereotip žene — Gavranova drama "Sve o ženama" i njezin poljski prijevod
Female stereotype — Miro Gavran’s drama "Sve o ženama" and its Polish translation
Autorzy:: Pycia, Paulina
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/487243.pdf
Data publikacji:: 2013-07-01
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: stereotyp kobiety
przekład
adaptacja
Miro Gavran
ženski stereotip
prijevod
adaptacija
female stereotypes
translation
adaptation
Opis:: U ovom radu na osnovi Gavranove drame "Sve o ženama" analiziraju se stereotipi žena koji ovise o generaciji, društvu i kulturi. Usporedba originalnog teksta s tekstom poljskog prijevoda Wszystko o kobietach potvrđuje da postoji nekoliko univerzalnih ženskih stereotipa koji su izgrađeni u muškom svijetu. Oni pripisuju ženama osobine kao osjećajnost, popustljivost, brbljavost i svadljivost te specifično jezično ponašanje u interakciji.
In this paper, female stereotypes in Gavran’s drama entitled "Sve o ženama" (eng. "All about women") are analyzed. They are based on generation, society and culture. Comparing the original text of the drama and its Polish translation which is entitled Wszystko o kobietach corroborates the thesis that there are some universal female stereotypes which are created in the world of men. They attribute sensitivity, submissiveness, talkativeness, quarrelsomeness and specific language and social behaviours to women.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2013, 4, 1; 101-114
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 7.

Tytuł:: Zvuk u prijevodu. Onomatopeje u Tuwimovoj pjesmi Lokomotiva i njezinom hrvatskom prijevodu
Sound in Translation. Onomatopoeia in Tuwim’s Poem Locomotive and Its Croatian Translation
Dźwięk w przekładzie. Onomatopeje w wierszu Lokomotywa Juliana Tuwima i jego chorwackim przekładzie
Autorzy:: Pycia-Košćak, Paulina
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/487298.pdf
Data publikacji:: 2020
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: onomatopeja
tłumaczenie
Tuwim
język polski
język chorwacki
prijevod
poljski
hrvatski
onomatopoeia
translation
Polish
Croatian
Opis:: W artykule przeprowadzono analizę wymagającego środka stylistycznego, jakim jest onomatopeja, w oryginalnym tekście - wierszu Lokomotywa Juliana Tuwima i w jego chorwackim przekładzie. Onomatopeje imitują dźwięki rzeczywistości pozajęzykowej, wykorzystując w tym celu specyfikę warstwy fonicznej danego języka, są zatem uwarunkowane kulturowo. W analizowanym tekście wyjściowym warstwa foniczna w dużej mierze uzupełnia warstwę semantyczną, jednak w przekładzie ta zależność jest wyraźnie ograniczona. Techniki translatorskie, w tym liczne kompensacje, w tłumaczonym wierszu nie oddają w pełni wrażeń akustycznych oryginalnego tekstu.
This article analyzes the onomatopoeias in the poem Locomotive byJulian Tuwim and its translation into Croatian. Onomatopoeia is a figure of speech anda linguistic principle deeply rooted in the phonic layer of language and in its culture. Thesound organization of the text based on this phenomenon creates not only the formal level,but also the semantic level of the poem. Translating process structures of this type requiresnot only knowledge of the phonic features of language systems, but also poetic skills.
Ovaj članak analizira onomatopeju, zahtjevnu stilsku figuru u izvornom tekstu, pjesmi Lokomotiva Juliana Tuwima i u hrvatskom prijevodu. Onomatopeje oponašaju zvukove izvanjezičke stvarnosti koristeći u tu svrhu specifičnost fonične razine određenog jezika, pa su one kulturološki uvjetovane. U analiziranom izvornom tekstu fonična razina uvelike nadopunjuje semantičku, međutim u prijevodu je taj odnos ograničen. Prijevodne tehnike, uključujući brojne kompenzacije, u prevedenoj pjesmi ne odražavaju u potpunosti akustične dojmove izvornog teksta.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2020, 10, 1; 191-206
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 8.

Tytuł:: Oblicza melancholii. "Szafa" Olgi Tokarczuk i jej chorwacki przekład
Lica melankolije Ormar Olge Tokarczuk i njegov hrvatski prijevod
The Faces of Melancholy "The Wardrobe" by Olga Tokarczuk and its translation into Croatian
Autorzy:: Majdzik, Katarzyna
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/487220.pdf
Data publikacji:: 2012-10-01
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: melancholia
podmiot
psychoanaliza
przekład
interpretacja
melankolija
subjektivitet
psihoanaliza
prijevod
interpretacija
melancholy
subjectivity
psychoanalysis
translation
interpretation
Opis:: U članku se raspravlja o problematici melankolije, njezinim izvorima, mehanizmima te njezinoj suštini. Na osnovi priče Olge Tokarczuk pod naslovom "Ormar" te njezinog prijevoda na hrvatski jezik traži se odgovor na pitanja o odnosu melankolije i jezika, razmatra se umjetnost kao način borbe s nebitkom (pa tako i s melankolijom), ispituju se načini prisutnosti i postojanja melankoličnog subjektiviteta u tekstu. Kategorija melankolije (porijeklom iz psihoanalize) može poslužiti također za određivanje bića teksta, a posebno prijevoda. Rekonstruirana na osnovi Ormara melankolija je općekulturni (ili radije izvankulturni) fenomen. Univerzalnost melankolije i alegoričan karakter priče Olge Tokarczuk ukidaju barijere između kulture originala i prijevoda, upisujući ih u isti okvir što olakšava prevođenje. Glavni izvor kulturnih barijera su u tom slučaju jezične (osobito gramatičke) razlike.
The aim of this article is to illustrate the phenomenon of melancholy, its sources, mechanisms and modes of existence. Basing on "The Wardrobe" by Olga Tokarczuk and its Croatian translation the author tries to demonstrate a relation between melancholy and language, she considers the art as a kind of fight against nothingness (and melancholy) and explores the textual manifestation of melancholic subjectivity. A psychoanalytic approach to melancholy aids to determine the condition of text (the translated text in particular). The image of melancholy reconstructed from "The Wardrobe" is a culture-independent phenomenon. The universalism of melancholy and the allegorical nature of Tokarczuk’s work remove barriers between original and translated text culture facilitating the act of translation. The main source of cultural barriers, in this case, are the linguistic (mainly grammatical) differences.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2012, 3, 1; 252-266
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 9.

Tytuł:: Gender-Translation-Gap: Die Kategorie Geschlecht als Faktor beim Transfer (post-)jugoslawischer Literatur ins Deutsche
Gender Translation Gap: The Category of Gender as a Factor in the Transfer of (Post)Yugoslavian Literature into German
Gender Translation Gap: Rodna kategorija kao faktor u transferu (post)jugoslavenske književnosti na njemački jezik
Autorzy:: Messner, Elena
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/25189941.pdf
Data publikacji:: 2022
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: prijevod
gender
bosanska, srpska, hrvatska književnost 1992— 2012
translation
Bosnian, Serbian, Croatian literature 1992—2012
Opis:: The unequal import of (literary) translations of male and female authors from Bosnia, Croatia and Serbia in German will be critically examined in this article regarding the following three aspects: 1. The gender differences in the quantity of translations; 2. The selection strategies for the translation of female authors, especially in the period from 1992 to 2012 (which mostly covers the period of the Yugoslav wars); 3. The role of female actors in the translatory field. The answers to these questions will show whether in this period one could speak of the “gender translation gap”.
Uvoz (književnih) prijevoda autorica i autora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije na njemački jezik bit će u ovom članku kritički ispitan s obzirom na sljedeća tri aspekta: 1. Rodne razlike u količini prijevoda; 2. Strategije odabira prijevoda autorica, posebice u razdoblju od 1992. do 2012. (koje najvećim dijelom obuhvaća razdoblje jugoslavenskih ratova); 3. Uloga aktera u translacionom polju: Jesu li one djelovale kao prevoditeljice i posrednice za autore jednako često kao što su prevoditelji bili angažirani kao posrednici za autorice? Odgovori na ova pitanja pokazat će može li se u naznačenom razdoblju govoriti o fenomenu koji nazivam “gender translation gap”. Ovaj se pojam koristi u sociološkim i ekonomskim studijama o globalnim razlikama u plaćama između muškaraca i žena — i bit će ovim tekstom uveden u teorijsku raspravu o rodu i prijevodnom tržištu.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2022, 12; 1-24
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 10.

Tytuł:: Intersemiotic Modernism: Matija Ferlin’s Sad Sam Lucky between Poetry and Its Embodiment
Intersemiotički modernizam: Sad Sam Lucky Matije Ferlina između poezije i njezina utjelovljenja
Autorzy:: Rafolt, Leo
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/38591552.pdf
Data publikacji:: 2023
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: prijevod
Srečko Kosovel
transpozicija
suvremeni ples
staging
difference and repetition
intersemioticism
translation
re-wording
embodiment
dance theatre
Opis:: Sad Sam Lucky is a solo performance by the choreographer and performer Matija Ferlin, conceived as part of his ongoing non-dance-like and non-theatrelike conceptual project Sad Sam, which started in January 2004 in Amsterdam, where the first part of this pseudo-durational piece was premiered. Ferlin’s performance Sad Sam Lucky is somewhat specific in the author’s oeuvre, mainly because it assays to become a physical response to the work of the Slovenian avant-garde poet Srečko Kosovel (1904—1926), translating it and transposing it at the same time, in-between languages and dialects (Slovenian, Croatian, Istrian, and/or English), and in-between performative regimes (embodied response and a pseudo-recital). Kosovel’s confessional poetry, i.e. profound, contemporary, tense in its stylistic imagery, and, at the same time, almost revolutionary in its ideas, is therefore being performed as a live matter of language, driven by Ferlin’s main idea — not to do theatre, not to do dance, not to translate, but to trans-body Kosovel’s verses, and his melancholic prophecy, thus creating a form of a highly physical, turbulent and emotional homage to this very unique avant-garde author.
Sad Sam Lucky je solo izvedba koreografa i performera Matije Ferlina, osmišljena u sklopu njegova trajnog neplesnog i nekazališnog konceptualnog projekta Sad Sam, započetog u siječnju 2004. u Amsterdamu, gdje je praizveden prvi dio. Ferlinova predstava donekle je specifična u autorovu opusu, ponajviše zato što nastoji utjeloviti fizički odgovor na djelo slovenskog avangardnog pjesnika Srečka Kosovela (1904—1926), prevodeći ga i transponirajući u isto vrijeme, između jezika i dijalekata (slovenski, hrvatski, istarski i/ili engleski), te između performativnih režima (utjelovljeni odgovor i pseudorecital). Kosovelova ispovjedna poezija, dakle duboka, suvremena, napeta u stilskim slikama, a istodobno gotovo revolucionarna u svojim idejama, izvodi se stoga kao živa stvar jezika, vođena glavnom Ferlinovom idejom — ne raditi kazalište, ne plesati, ne prevoditi, nego intersemiotički utjeloviti Kosovelove stihove i njegova melankolična proročanstva, stvarajući tako formu izrazito fizičkog, burnog i emotivnog pseudoteatra, hommage ovom vrlo jedinstvenom avangardnom autoru.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2023, 13; 1-26
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 11.

Tytuł:: Polskie przekłady zbioru Priče iz davnine Ivany Brlić ‑Mažuranić
Polish translations of Croatian tales of long ago by Ivana Brlić ‑Mažuranić
Poljski prijevodi zbirke Priče iz davnine Ivane Brlić ‑Mažuranić
Autorzy:: Gostomska, Anita
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/487065.pdf
Data publikacji:: 2016
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: Ivana Brlić ‑Mažuranić
Priče iz davnine
Wanda Pogonowska
Wiktor Bazielich
Magdalena Petryńska
prijevod
Croatian tales of long ago
translation
Opis:: Unatoč nesmanjenoj, više no stogodišnjoj popularnosti Ivane Brlić ‑Mažuranić u Hrvatskoj, njezino je stvaralaštvo u Poljskoj gotovo odsutno. Pokušavajući utvrditi razloge te odsutnosti, treba rekonstruirati okolnosti u kojima su nastali poljski prijevodi zbirke Priče iz davnine i ocrtati siluete njezinih prevoditelja. Vode nas one do umjetnice i slikarice Wande Pogonowske, koju treba smatrati prvom poljskom prevoditeljicom poznatih bajki. Iako je jedina prevela na poljski cijelu zbirku, i to dvaput (u tridesetim i pedesetim godinama dvadesetog stoljeća), konačni rezultat njezinih prevoditeljskih napora, zbog višegodišnjih problema s objavljivanjem, ostaje nepoznat, a sjećanje na Wandu Pogonowsku polako nestaje. Vlastiti prijevod jedne bajke iz kolekcije Brlić ‑Mažuranić uspio je u međuratnom tisku objaviti Wiktor Bazielich, koji također nije bio profesionalni prevoditelj, ali nedostatak profesionalizma nadoknadio je iznimnom ustrajnošću. Četrdeset godina poslije istu bajku o ribaru Palunku ponovo je prevela Magdalena Petryńska (nes‑ vjesna da postoji starija poljska verzija), koja svojim bogatim opusom, za razliku od prijeratnih prevoditelja ‑amatera, ponosno predstavlja krug najistaknutijih suvremenih poljskih prevoditelja južnoslavenske proze. Postojeći prijevodi dokaz su prihvaćanja krajnje različitih prevoditeljskih strategija. Bazielichov stav, koji je mogao proizlaziti iz namjere da se poljskim primateljima približi stvarnost južnoslavenske kulture ili jednostavno iz sposobnosti prevoditelja, blizak je formalnoj ekvivalenciji, a postupak Petryńske, koji diktira zabrinutost za komunikacijsku udob‑ nost dječjeg primatelja, može se opisati kao funkcionalna ekvivalencija.
Despite the over one hundred years long popularity of Ivana Brlić ‑Mažuranić in Croatia, her collection Croatian Tales of Long Ago remains almost absent in Poland. An attempt to determine the reasons for this absence involves the reconstruction of the circumstances of its Polish trans‑ lations and the outline of the translators’ silhouettes, which leads to Wanda Pogonowska, who was a visual artist and a painter by education and who should be considered as the first Polish translator of the famous Croatian tales. Although she took on the translation twice (in the 1930s and 1950s) and has remained the only person who translated the entire collection into Polish, the final effect of her translation efforts, due to the problems with its publication, is still unknown, and the memory of Wanda Pogonowska is slowly fading away. Wiktor Bazielich was also an amateur translator but who made up for his lack of professionalism with his extraordinary perseverance and managed to publish in the interwar press his own translation of one fairy tale from the Brlić‑Mažuranić’ collection. The same tale about the fisherman Palunko was translated again forty years later by Magdalena Petryńska (unaware of the existence of the earlier Polish version), who, with her considerable achievements, in contrast to the pre ‑war translators of Brlić ‑Mažuranić, proudly represents the circle of the most outstanding contemporary Polish translators of South Slavic prose. Existing translations show that the translators adopted extremely different transla‑ tion strategies. Wiktor Bazielich’s attitude, which could result from his intention of introducing Polish recipients to the realities of South Slavic culture or from the translator’s skills, is close to formal equivalence; while the procedure of Magdalena Petryńska was dictated by a concern for the communication comfort of the story’s recipients — children and can be described as functional equivalence.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2016, 7, 1; 353-375
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 12.

Tytuł:: Przekład jako akt subwersji, czyli o pewnym polskim tłumaczeniu tragedii historycznej Theodora Körnera pt. Zriny
Translation as an Act of Subversion: About one of the Polish Translations of Historical Tragedy Zriny by Theodor Körner
Prijevod kao cin subverzije. O jednom poljskom prijevodu povijesne tragedije Theodora Kornera pod naslovom Zriny
Autorzy:: Małczak, Leszek
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/487257.pdf
Data publikacji:: 2018
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: subversion
Theodor Körner
Ludwik Jenike
translation
patriotism
subwersja
Theodor Korner
przekład, patriotyzm
subverzija, Theodor Korner, Ludwik Jenike, prijevod, rodoljublje
Opis:: Przedmiotem analizy jest jedno z polskich tłumaczeń tragedii historycznej Theodora Kornera pt. Zriny. Utwór niemieckiego dramatopisarza i poety został w XIX wieku co najmniej sześciokrotnie przetłumaczony na język polski i cieszył się, zwłaszcza w drugiej połowie XIX wieku, po klęsce powstania styczniowego, dużą popularnością. Jej źródłem był subwersywny potencjał dzieła, za pośrednictwem którego można było poruszać tematy objęte wówczas cenzurą — przede wszystkim problematykę walki o wolność. Dzieło historyczne obcego autora, skądinąd jednego z zaborców, mówią¬ce o walce o wolność i w obronie ojczyzny, toczonej przez kogoś innego, w innym czasie i przestrzeni, stało się medium manifestowania uczuć patriotycznych. O tym, że utwór tak był odczytywany, świadczą głosy krytyczne i przesunięcia w jednym z przekładów, który powstał w zaborze rosyjskim, autorstwa Ludwika Jenikego.
The object of the analysis in this article is one of the Polish translations of historical tragedy of Theodor Körner entitled Zriny. The German author’s piece has been at least six times translated into Polish language and was - especially in the second part of the 19th century, after the collapse of January Uprising - very popular. The reason of the popularity was his subversion. Through Zriny it was possible to talk about a struggle for freedom - the theme forbidden by Russian censorship. Historical piece written by a foreign author, which talks about the struggle for freedom and for defence of the homeland, the struggle lead by someone else, in other time and place, became a medium for manifesting of patriotic feelings. This function of Polish Zriny confirms his interpretation in critics and one of the translations which was written by Ludwik Jenike in Russian occupation zone with all subversive translation shifts made by the translator.
| Predmet clanka je analiza jednog prijevoda povijesne tragedije Theodora Kornera Zriny. ovo djelo njemackog dramskog pisca i pjesnika najmanje je śest puta pre- vedeno na poljski jezik u 19. stoljeću. Bilo je vrlo popularno pogotovo u drugoj polovini 19. stoljeća, nakon sijecanjskog ustanka, zahvaljujući svom subverzivnom potencijalu. Omogućivalo je pisanje o temi zabranjenoj u to vrijeme — borbi za slobodu. Povijesno djelo stranog autora, inace jednog od osvajaca Poljske, koje govori o borbi za slobodu i o obrani domovine koju vodi netko drugi, u drugom vremenu i prostoru, postalo je (ne samo) za Poljake medij iskazivanja rodoljubnih osjećaja. Svjedoci o tome nacin na koji je kriticki iśćitavano, kao i pomake u jednoj varijanti prijevoda, nastaloj u ruskoj okupacijskoj zoni, ciji je autor Ludwik Jenike.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2018, 9, 1; 299-319
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 13.

Tytuł:: Analiza hybrydowych tekstów Unii Europejskiej — wybrane zagadnienia metodologiczne
Analiza hibridnih tekstova Europske unije — izabrani metodološki aspekti
Analysis of the hybryd texts of the European Union — selected methodological aspects
Autorzy:: Brom, Przemysław
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/486702.pdf
Data publikacji:: 2014-10-01
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: teksty hybrydowe
przekład w Unii Europejskiej
metodologia
hibridni tekstovi
prijevod u EU
metodologija
hybrid texts
translation in the EU
methodology
Opis:: Višejezičnost društva Europske unije zahtijeva da postoje efikasne procedure prijevoda. Pojednostavljenje prijevoda se može postići tako da se tekstove Europske unije standardizira, ipak zbog toga tekstovi nastali u procesu prijevoda su u određenom stupnju „neprilagođeni“ ciljnoj kulturi. Takvi tekstovi, koji su nazivani hibridnima, nisu dosad bili istraživani. U ovom se članku pokušava odrediti metodologiju za takvo istraživanje.
Multilingual European community requires certain efficient translation methods. Translation can be simplified by standardization of texts, but then the texts resulting from the translation process seem to be somewhat “inadequate” for the target culture. These texts, often described as “hybrid”, weren’t broadly analysed before. This paper presents a possible methodology for conducting such an analysis.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2014, 5, 1; 340-352
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 14.

Tytuł:: Literatura chorwacka i jej polscy ambasadorzy. Uwagi do bibliografii przekładów literatury chorwackiej w Polsce w latach 2007—2013
Hrvatska književnost i njezini poljski veleposlanici. Primjedbe na bibliografiju prijevoda hrvatske književnosti u Poljskoj (2007.—2013.)
Croatian Literature and its Polish Ambassadors. Comments on the Bibliography of Translations of Croatian Literature in Poland (2007—2013)
Autorzy:: Majdzik, Katarzyna
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/487300.pdf
Data publikacji:: 2014-07-01
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: bibliografia
przekład
literatura chorwacka
tłumacz
antologia
kanon
bibliografija
prijevod
hrvatska književnost
prevoditelj
antologija
bibliography
translation
Croatian literature
translator
anthology
canon
Opis:: U članku se na osnovi bibliografije prijevoda hrvatske književnosti u Poljskoj od 2007. do 2013. raspravlja o ulozi prevoditelja i urednika u međukulturalnoj i međuknjiževnoj komunikaciji. U tom su razdoblju u Poljskoj objavljene zbirke tekstova i antologije hrvatske (prije svega najnovije) književnosti. Spomenute knjige nastale su u suradnji s hrvatskim književnicima i znanstvenim istraživačima (npr. izbor iz djela Mire Gavrana ili prevoditeljski projekt Šleskoga sveučilišta pod naslovom Kroatywni) ili su, pak, rezultat samostalnog rada jednog prevoditelja (npr. antologija pjesništva G. Łatuszyńskog). Istražujući antologije hrvatske književnosti tiskane u Poljskoj i u Hrvatskoj u vremenu od 2007. do 2013. godine, nameću se pitanja književnog kanona i razlika između ideje književnosti u izvornoj i u ciljnoj kulturi.
The article based on the bibliography of translations of Croatian literature in Poland from 2007 to 2013 discusses the role of translators and editors in the crosscultural and interliterature communication. During that period several texts` compilations and anthologies of Croatian literature (mostly the latest) has been published in Poland. The mentioned books are the results of the Polish‑Croatian cooperation of writers, translators as well as researchers (e.g. [1] the selection of Miro Gavran’s works or [2] the project entitled "Kroatywni" that involved Croatian and Polish researchers) or, on the contrary, they are result of independent work of one translator (e.g. the anthology of Croatian poetry by G. Łatuszyński). Investigating diverse anthologies of Croatian literature printed in Poland and Croatia from 2007 till 2013 the question of the literary canon and the difference between the idea of the literature in the original and target culture are risen.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2014, 5, 2; 43-60
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Skocz do pozycji: 15.

Tytuł:: Polski przekład dramatu Asji Srnec Todorović Odbrojavanje wobec kategorii ciała i cielesności
Kategorija tijela i tijelesnosti u poljskom prijevodu drame Asje Srnec Todorović Odbrojavanje
Category of ‘the body and corporeality’ in Polish translation of the drama Odbrojavanje (The Countdown) by Asja Srnec Todorović
Autorzy:: Wołek-San Sebastian, Katarzyna
Powiązania:: https://bibliotekanauki.pl/articles/486968.pdf
Data publikacji:: 2015
Wydawca:: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Tematy:: tijelo
tjelesnost
prijevod
nova hrvatska drama
the body and corporeality
contemporary Croatian drama
translation
ciało
cielesność
tłumaczenie
nowy dramat chorwacki
Opis:: U članku se na osnovi teksta drame Asje Srnec Todorović Odbrojavanje govori o ključnoj kategoriji tijela i tjelesnosti u suvremenom hrvatskom dramskom pismu i njegovom polsjkom prijevodu Odliczanie. U drami Odbrojavanje pojavljuje se pitanje korijena i biti mržnje s kojom je neizbježivo povezano tijelo kao objekt i subjekt te mržnje. Analiza poljskog prevodilačkog rada prikazuje značajnost iskustva tijela u različitim diskursima koji se ostvaruju u ovoj drami. Identificiranje diskursa je uvjet uspješnog transfera kategorije tijela i tijelesnosti u novi jezični okvir.
The article discusses the key category of ‘the body and corporeality’ in contemporary Croatian drama and its Polish translation basing on the drama Odbrojavanje (‘The Countdown’) by Asja Srnec Todorović. Odbrojavanje concerns itself with the issue of the sources and the essence of violence, to which the body, as the subject and the object of violence, is connected. Analysis of the Polish translation of the drama allows one to realize how does the ‘experience of the body’ function in different linguistic discourses realized in the text. Discourse identification is inevitable for the categories of the body and corporality to be successfully transferred into the new linguistic space.
Źródło:: Przekłady Literatur Słowiańskich; 2015, 6, 1; 149-157
1899-9417
2353-9763
Pojawia się w:: Przekłady Literatur Słowiańskich
Dostawca treści:: Biblioteka Nauki

Artykuł

Zmień widok

na półce

Informacja

Wyszukujesz frazę "prijevod" wg kryterium: Temat

Źródło danych

Dostawca treści

Kolekcja

Rok wydania

Wydawca

Temat

Autor

Typ dokumentu

Język